Ako ste nedavno primijetili male, gotovo nevidljive kukce s prozirnim krilima u svom domu ili na odjeći, niste jedini. Radi se o plataninoj mrežastoj stjenici (Corythucha ciliata), štetniku koji se sve češće susreće, posebno u urbanim područjima. Iako ubod ovih sitnih kukaca kod nekih ljudi može izazvati oteklinu i svrbež sličan ubodu komarca, stvarna prijetnja leži negdje drugdje. Nažalost, borba protiv ovih insekata nije jednostavna. Klasične metode suzbijanja često donose više štete nego koristi, kako biljkama, tako i ljudima.
U ovom blogu razotkrit ćemo najčešće zablude o plataninoj mrežastoj stjenici, objasniti njezin stvarni utjecaj i ponuditi praktične savjete kako se nositi s ovim neželjenim gostom.
Za početak, upoznajmo ‘neprijatelja’
Platanina mrežasta stjenica je mali, prozirni kukac čija su krila ukrašena mrežastim uzorkom. Na našem području razvija dvije generacije godišnje, dok u toplijim krajevima može imati i tri. Prezimljuje ispod kore stabala platana, najčešće u donjem dijelu debla. Kada u proljeće dođe vrijeme za razmnožavanje, ženske jedinke polažu jaja na donju stranu listova, uz glavne žile. Ličinke koje se izlegu odmah započinju hranjenje sišući citoplazmu iz stanica lista, što uzrokuje pojavu sitnih bijelih točkica. Ove točkice se šire i prekrivaju cijelu površinu lista, što rezultira promjenom boje lišća – od zelene do brončano – smeđe, a lišće često prerano otpada.
Štete koje uzrokuje platanina mrežasta stjenica
Platanina stjenica ne uzrokuje izravnu smrt stabala, no njena prisutnost itekako ih oslabljuje. Kod jako napadnutih stabala, osim deklorofilacije dolazi do smanjenja fotosinteze i respiracije, preuranjenog sušenja lišća i defolijacije već na ljeto, što utječe i na estetiku stabla (Maceljski 2002., Halbert i Meeker 2004., Kezik i Ergolu 2014.). Iako se stablo samo od sebe neće osušiti zbog ovog štetnika, oslabljena stabla postaju podložnija napadu drugih patogena i insekata (Čirjak, 2021.). Iako u Varaždinu dosad nijedna platana nije propala isključivo zbog napada mrežaste stjenice, nekoliko stabala pokazuje znakove propadanja upravo zbog kombinacije različitih štetnih faktora, među kojima su i stjenice.
Je li stjenica opasna za ljude?
Iako njezini ubodi nisu opasni, mogu biti iritantni. Prema istraživanjima (Dutto i Bertero, 2013.), ubod stjenice rezultira blagim otokom veličine 1-2 mm, koji obično ne svrbi i spontano nestaje unutar 12 sati. Reakcije na ubod su vrlo blage, a simptomi brzo prolaze. U slučaju alergijskih reakcija, preporučuje se konzultacija s liječnikom i upotreba preparata za ubode insekata.
3 najčešće zablude o suzbijanju stjenica
Unatoč brojnim prijedlozima i pokušajima, ne postoji jednostavno rješenje za uklanjanje platanine mrežaste stjenice bez štetnih posljedica za okoliš. Evo zašto neke od popularnih metoda nisu učinkovite:
- Tretiranje insekticidima
Iako postoje insekticidi koji su legalni za upotrebu, njihova efikasnost u suzbijanju stjenica je upitna. Osim toga, tretiranje velikih stabala prskanjem ugrožava druge vrste, uključujući korisne kukce koji su prirodni neprijatelji stjenica. Tretiranje injekcijama u provodno tkivo stabala nosi dodatni rizik oštećenja stabla, otvarajući vrata sekundarnim bolestima i štetnicima.
- Drastično orezivanje krošnje
Raširena je zabluda da će uklanjanje listova kao izvora hrane stjenicama, suzbiti ovog štetnika. Platana ima vrlo dobru sposobnost regeneriranja granja i lišća. Orezivanjem velike količine granja s listovima, potaknuli bismo stablo na razvoj mladog lišća. Paradoksalno, jačim orezivanjem, snažnije bismo potaknuli razvoj mladih listova koji su stjenicama prava poslastica. Stručnjaci Gonçalves i sur. (2010.), navode da štetnik znatno više napada orezana stabla od neorezanih. Osim što nije učinkovit u suzbijanju štetnika, ovaj postupak izuzetno je nepovoljan za stablo. Na odraslom stablu velikih dimenzija spojevi mladih grana s deblom bit će iznimno slabi. S vremenom, takvo stablo može predstavljati opasnost za okolinu jer bujan rast snažnih mladih grana može oslabiti strukturu stabla i dovesti do loma glavnih grana.
- Uklanjanje stabala
Potpuno uklanjanje platana ne bi riješilo problem jer se stjenice već prilagođavaju i napadaju druge vrste drveća. Štetnik bi se samo još intenzivnije proširio na druge domaćine.
Traže se učinkovita znanstvena rješenja
Iako trenutno nemamo idealno rješenje, znanstvenici ne odustaju. U Parkovima smatramo da je ovog ljeta izražena pojava stjenica moguća posljedica iznimno snažnog rasta platana, što je uzrokovalo masovno odbacivanje kore. Na stablima tako ostaje samo glatka kora bez pločastih krpa. Upravo je stara pločasta kora izvrsno mjesto za prezimljavanje mrežastih stjenica. Postoji optimizam da će nedostatkom takve kore na platani, nestati pogodna mjesta za prezimljavanje mrežastih stjenica, a prirodna će selekcija učiniti svoje. Optimistični smo ipak s rezervom, jer znamo da visoke zimske temperature toj teoriji ne idu na ruku.
U međuvremenu, naš tim u Parkovima nastavit će pratiti znanstvena istraživanja i primjenjivati sigurne metode u borbi protiv mrežaste stjenice.
Zaključno, s ovim dosadnim nametnikom možda ćete morati naučiti živjeti, ali s dobrim informacijama i odgovarajućim pristupom, možete značajno smanjiti njegov utjecaj. Ako primijetite ozbiljnije reakcije na ubode, obavezno potražite liječnički savjet.
Podijelite s nama svoja iskustva na [email protected] – sretno u borbi!