Gradsko groblje Varaždin
Vizija Hermana Hallera, kreatora i upravitelja varaždinskog Gradskog groblja Varaždin u razdoblju 1905.-1964., bila je kreirati park po uzoru na renomirana europska groblja. Groblje je stoga projektirano kao park tuja, cvijeća, grmlja i drveća prema uzoru na versajsku arhitekturu, zbog čega pruža osjećaj mira i spokoja. Osim posjetiteljima posljednjih počivališta svojih najmilijih, kao spomenik parkovne arhitekture površine veće od 15 hektara, zanimljivo je šetačima i turistima.
Oblikujući groblje prema svojoj viziji, Haller nije pokazao samo sjajan smisao za hortikulturu, već i društvenu osviještenost, govoreći kako mu je cilj „različitim nasadima maskirati sve luksuzne i upadljive grobne objekte i time ublažiti njihovu istaknutost“.
Varaždinsko groblje ima simetriju i geometrijsku pravilnost, u kojoj se ističe pravokutni tlocrt starog dijela groblja, te plošno oblikovane tuje koje grade zidove i paravane.
Uz tuje, kojih ima preko 10.000, groblje krasi i brojno niže, posebno oblikovano raslinje poput šimšira, sviba, forzicije, žutike, zatim drvoredi jasena i javora, pojedinačna stabla smreke, lipe, magnolije, katalpe, jorgovana… Popis sveg čarobnog bilja je podugačak. A održavanje ovog hortikulturalnog bogatstva povjereno je pravim majstorima iz redova zaposlenika Parkova.
Kako izgleda turistička tura grobljem?
Desno od glavnog ulaza na sjeveru nalazi se odarnica koja dominira tim dijelom groblja. Odarnica je izgrađena 1840. godine i središnje je mjesto otkud kreće pogrebna povorka. Nekad je u njoj bio i stan čuvara groblja, no danas na groblju nitko ne živi. Od odarnice pogled se pruža Glavnom alejom sve do središnjeg križa, pa sve do kapelice obitelji Oršić. Na groblju su dva glavna puta: Glavna aleja i Križni put. Lijevo od odarnice nalazi se dio zvan „Pekel“, a pretpostavlja se da je taj naziv dobio jer je smješten na najnižem dijelu groblja. „Pekel“ je svojevrsni muzej na otvorenom jer su tamo premješteni najstariji nadgrobni spomenici nađeni na groblju. Povjesničari umjetnosti među vrednijim umjetninama koje se nalaze na varaždinskom groblju ističu skulpturu kipara Roberta Frangeša Mihanovića na grobnici obitelji Leitner.
Slavni na groblju
Najpoznatije osobe koje su pokopane na vraždinskom groblju su u prvom redu jezikoslovac Vatroslav Jagić, slikari Miljenko Stančić, Ivo Režek i Julije Merlić, pjesnici Vladislav Vežić i Zvonko Milković, prirodoslovac Franjo Košćec, arheolog Stjepan Vuković… Varaždinsko groblje svjedoči i o burnoj prošlosti ovih krajeva kroz četiri spomen groblja, a to su Groblje ratnika Prvog svjetskog rata, Spomen groblje partizana i žrtava fašizma, Spomenik hrvatskoj domobranskoj vojsci i Spomen – grobnica branitelja iz Domovinskog rata.