ZAŠTITA ZELENILA NA GRADSKOM GROBLJU

THUJA OCCIDENTALIS

Prve tuje s Gradskog groblja datiraju iz početka 20. stoljeća kada ih je Herman Haller uveo kao dio projekta preobrazbe groblja u park, što se uskoro pokazalo vizionarskim potezom. Zbog tog je čina varaždinsko groblje osvanulo na stranicama bečkog tiska te je započela njegova transformacija u jedno od najljepših groblja u Europi. Gradsko groblje u Varaždinu 1966. godine postaje zaštićeni spomenik parkovne arhitekture, a od 2003. godine ima status zaštićenoga kulturnog dobra na ponos grada i svojih stanovnika.

No, Haller i njegovi suvremenici nisu mogli predvidjeti kakvim će uvjetima tuje biti izložene u narednih sto godina.  Za sadnju su izabrali američku (zapadnu) tuju (Thuja occidentalis) koja dolazi iz vlažnih i hladnijih područja sjeverozapadne Amerike, tj. iz područja velikih jezera sa sjevero-atlantskom vlažnom klimom. Početkom prošlog stoljeća u našim su krajevima zimi prevladavali slični vremenski uvjeti, što je tujama osiguravalo uvjete za rast i razvoj, otpornost te prevladavanje sušnih ljetnih perioda.

Danas svjedočimo ekstremnim klimatskim promjenama koje su za Hallerove tuje izuzetno stresne i opasne po život. Ljeta su vruća i sušna, uz povremene obilne oborine praćene jakim olujama, dok su zimi temperature previsoke, uz gotovo potpuni izostanak snijega. U takvim uvjetima biljke fiziološki slabe i postaju podložne napadu biljnih bolesti i štetnika.

S obzirom da već danas toj vrsti tuje ne odgovaraju klimatski uvjeti, posebno zabrinjavaju očekivanja budućih povećanja temperatura i ostalih klimatskih pokazatelja koja uvelike odstupaju od doba kada je Herman Haller sadio tuje na varaždinskom groblju. Zbog toga stručnjaci predlažu razmatranje korištenja zamjenskih vrsta čempresovki, odnosno kultivara koji su prilagođeniji novonastalim klimatskim uvjetima.

KRONOLOGIJA PRAĆENJA STANJA TUJA NA GROBLJU OD 2004. GODINE DO 2023. GODINE

2024. godina: Analiza zdravstvenog stanja biljaka na starom dijelu varaždinskog groblja

Autori: mr.sc. Dinka Matošević, dipl.ing.šum. i Miljenko Županić, dipl.ing.šum.

Za potrebe izrade Projekta revitalizacije starog dijela Varaždinskog groblja od strane Šumarskog instituta izrađena je Analiza zdravstvenog stanja biljaka na starom dijelu varaždinskog groblja za 1. do 8.polje.

Opažanja:

• Zdravstveno stanje tuja je općenito dobro, pogotovo starijih primjeraka.
• Pojedinačni primjerci se suše najviše zbog abiotičkih čimbenika (suša, narušena zona korijenja) i mehaničkih ozljeda (od košnje, urasle vezice, urasle žice).
• Loše izgledaju primjerci kojima su odrezane grane.
• Značajan problem je kvaliteta novoposađenih tuja sađenih za popunjavanje praznih mjesta. U većini slučajeva su sađene sadnice loše kvalitete, odnosno fiziološki stare biljke.
• Truli panjevi nisu se uklanjali.
• Neka stabla imaju gljivične bolesti
• Na nekim stablima je utvrđen napad tujinim potkornjakom i štitastim ušima
• Suha stabla, oštećena stabla.
• Problem je kod tuja koje rastu iz grobova gdje će kod daljnjeg rasta debla doći do prekida provodnih žila i ugibanja biljke.

Revitalizacija je, prema danim preporukama, provedena u sljedećih 10 godina.

2018. godina: Studija zdravstvenog stanja thuja na Gradskom groblju Varaždin

Autori: dr.sc. Dinka Matoševoić i mr.sc. Miljenko Županić

Hrvatski šumarski institut je 2018. godine VTA (Visual Tree Assesment) metodom napravio Studiju zdravstvenog stanja thuja na Gradskom groblju Varaždin.

Opažanja:

Zdravstveno stanje tuja je vrlo zabrinjavajuće.

Terenskim obilaskom i na uzetim uzorcima tuja na varaždinskom groblju utvrđene su sljedeće vrste štetnika koje uzrokuju sušenje:

1. Tujin krasnik (Lampra festiva)
2. Tujin potkornjak (Phloeosinus sp.)

Zaključci:

• Općenito gledano zdravstveno stanje tuja na području istraživanja je vrlo zabrinjavajuće. Prisutnost utvrđenih štetnika, koji mogu u vrlo kratkom vremenskom periodu pričiniti značajnu štetu, predstavlja veliku opasnost zbog činjenice da postoji veliki potencijal za širenje na nezaražene biljke. Tuje su se pokazale izuzetno osjetljive na promijenjene klimatske uvjete, a pogotovo na sve češće ektremne vremenske pojave, i bez obzira na kvalitetu posađenih biljaka vrlo su podložne stresu prvenstveno zbog dugotrajne suše i visokih ljetnih temperatura.
• Za tujinog krasnika i tujinog potkornjaka jedina učinkovita mjera suzbijanja je mehaničko uklanjanje zaraženih dijelova biljke i cijelih biljaka tijekom jeseni, zime i najkasnije ranog proljeća.
• Najvažnija mjera indirektne zaštite u budućnosti je pravilan izbor pogodnih vrsta. Kao najpogodnije vrste predložene su tisa (Taxus baccata) i njezini kultivari (npr. T. baccata Fastigiata) te lejlandski čempres (x Cuprocyparis leylandii).
• U budućnosti se kao najvažnija mjera indirektne zaštite pravilan izbor pogodnih vrsta. Ta mjera će uz željeni estetski učinak dati i pozitivne financijske efekte koji su vezani uz smanjene troškove održavanja. S obzirom da Hrvatska obiluje biljnim vrstama trebalo bi prednost davati zavičajnim vrstama koje su prilagođene našim klimatskim uvjetima.

Mjere koje su se nakon toga provodile su redoviti vizualni pregledi, uklanjanje zaraženih stabala i dosadnja, navodnjavanje i zalijevanje, orezivanje i tretiranje insekticidima.

2022. godine: Prosudba zdravstvenog stanja zidova i pojedinih grmova thuja na varaždinskom groblju

Autor: mag.ing.silv. Goran Huljenić

Tvrtka Urbani šumari d.o.o. su u prosincu 2022. godine VTA (Visual Tree Assesment) metodom izradili Prosudbu zdravstvenog stanja zidova i pojedinih grmova thuja na varaždinskom groblju. Projekt je bio sufinanciran od strane Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Rezultati projekta bili su:

• uspostavljen je digitalni sustav praćenja zdravstvenog stanja stabala i upravljanja zahvatima arborikulture na web platformi
• napravljen je prvi unos stabala u sustav (dendrometrijski podaci, simptomi na stablima, vitalitet stabala, fotodokumentacija i dr.)
• određene su zone prioriteta izvedbe, katalog mjera njege i sanacije i zadavanje predodređenih ciklusa izvedbe i provođenja sljedećih kontrola u sustavu kontrole stabala (GIS sustavu)
• stabla su označena specijalnim brojevima.

Zaključci:

• Utvrđeno je zabrinjavajuće ukupno zdravstveno stanje pojedinih grmova tuja i skupina grmova koje tvore zidove ili druge topiare na groblju.
• Pad vitalnosti i narušeno zdravstveno stanje očitava se prvenstveno u velikom broju odumrlih jedinki duž čitavog groblja.
• Na živim jedinkama vidljivo je odumiranje iglica, grančica i čitavih dijelova krošnje.
• Iglice koje su i žive uglavnom imaju ton boje koji ma tendenciju prema smeđoj i/ili sa bakrenim odsjajem.
• Južne strane svih zidova pokazuju značajnije sušenje i promjene boje i konzistencije iglica.
• Utvrđena je izuzetna zbijenost tla na čitavom području groblja.
• Na preostalim panjevima uklonjenih grmova vidljiva je centralna trulež.
• Propadanjem su zahvaćeni i stariji i mladi grmovi, kao i mlade sadnice.

2023. godina: Analiza Thuja occidentalis i njihovih stanišnih uvjeta te preporuke postupaka sanacije

Terensku izmjeru, analizu rezultata izmjere i preporuku mjera sanacije izradili su: Goran Huljenić, Magistar inženjer urbanog šumarstva, zaštite prirode i okoliša Ana Marija Marin, Magistra inženjerka urbanog šumarstva, zaštite prirode i okoliša iz Urbani šumari d.o.o.

Analizu biljnih tkiva izradio je dr. sc. Dario Ivić, HAPIH

Kemijsku analizu tla u laboratoriju izradio je izv.prof.dr.sc. Anita Ptiček Siročić, GFVŽ.

Kao preporuka navedena u Prosudbi zdravstvenog stanja zidova i pojedinih grmova tuja na varaždinskom groblju, a u svrhu detekcije i analize uzročnika sušenja, od lipnja do rujna 2023. godine provedena je Analiza staništa na Gradskom groblju u Varaždinu.

Ciljevi analize staništa bili su:

Uzorkovanje i ispitivanje tla na području Varaždinskog groblja

1. uzeti uzorke tla u profilu tla do dubine od 50 cm
2. utvrditi fizičke i kemijske uvjete tla za rast i razvoj tuja
3. utvrditi stopu zbijenosti tla

Analiza trenutnog sustava za navodnjavanje tla i utvrđivanje njegove uspješnosti

1. napraviti analizu stvarne protočnosti sustava
2. napraviti analizu dostupne vode na barem 15 cm dubine tla
3. napraviti analizu mogućnosti širenja štetnika kroz sustav navodnjavanja

Analiza rasprostiranja korijenovog sustava grmova, radi određivanja zahvata sanacije

1. analizu provesti na starijim grmovima tuja
2. neinvazivnom metodom iskopa uz pomoć stlačenog zraka utvrditi dubinu i širinu rasprostiranja korijenovog sustava velikih grmova tuja, kako bi se moglo planirati stvarni potreban zahvat navodnjavanja i drugih metoda poboljšanja uvjeta staništa

Analiza biljnih tkiva

1. napraviti analizu na čitav spektar bolesti i štetnika
2. gljivične bolesti
3. entomološki štetnici
4. bakterijske i/ili virusne zaraze
5. rak tkiva

Rezultati:

• Na groblju je utvrđena izrazita zbijenost i izrazito loša kvaliteta tla koje nema humusne tvari koja bi trebala hraniti biljku. Na svim uzorcima utvrđen je velik udio krupnih granulacija šljunka, sitnog kamenja i građevinskog otpada u tlu. Koliko je u strukturnom sastavu tla dobro imati određeni udio krupnijih granulata, tlo na Varaždinskom groblju je prezasićeno česticama pijeska, šljunka i sitnog kamena. U takvom tlu je još izražajniji nedostatak hranjiva i humusa, te je tlo izuzetno nepovoljno za zadržavanje vlage.
• Korijenje raste u teškim uvjetima, okruženo grobovima, grobnicama, stazama i sličnim elementima groblja koji pospješuju ekstremno zagrijavanje ljeti i refleksiju topline.
• Utvrđena je vrlo plitka dubina rasprostiranja korijena koja varira od (ekstremnih) 2 cm dubine do prosječnih 15 cm dubine. Širina rasprostiranja korijena je prosječno 40-50 cm, što je vrlo usko i pruža malu mogućnost upijanja vode i hranjiva.
• Navodnjavanje je razvedeno na poljima: 1-8, 17, 18, 19, 20 i 36. Pod sustavom navodnjavanja na varaždinskom groblju nije zelenilo u poljima 5., 6., 9. do 16., 21. do 35 te 40 i 41. Trenutni bunar na groblju svojim mogućnostima ne može optimalno navodnjavati niti što je na njega priključeno te je nužno izraditi novi bunar i navodnjavanjem pokriti cijelo groblje.
• Od živih čimbenika, velika je vjerojatnost da najveću ulogu u sušenju tuja na Gradskom groblju Varaždin ima tujin krasnik. Drugi štetnik koji bi mogao imati važnu ulogu u pojavi simptoma na groblju je koprivina grinja. Štitasta uš Lepidosaphes juniperi također može imati ulogu u sušenju tuja. Tujin potkornjak zasigurno ima ulogu u sušenju stabala, no ne može se razlučiti radi li se o primarnom ili sekundarnom štetniku. Zaraza gljivom Pestalotipsis funerea vjerojatno nema važniju ulogu u djelomičnom ili potpunom sušenju stabala. S druge strane, Phytophthora parasitica kao uzročnik truleži korijena opisuje se kao agresivni patogen koji dovodi do postupnog sušenja čitavog stabla. Uz nekoliko panjeva bili su vidljiva i plodišta mednjače (Armillaria spp.). Za pretpostaviti je kako trulež drva ipak nema značajnu ulogu u sušenju tuja na groblju. Iako su na drugih vrstama stabala na groblju bili vidljiva obilato razvijena plodišta poznatih gljiva truležnica, ponajprije vrsta iz rodova Trametes i Stereum, te vrste nisu opisane kao potencijalni primarni patogeni tuja.

2023. godina: Okrugli stol

Sudionici: dr.sc. Krunoslav Indir, Damir Dramalija, dipl.ing.šum., izv. prof. dr. sc. Vinko Paulić, dr.sc. Dinka Matošević, Goran Huljenić, mag.ing.urb. silv., Ana Marija Marin, mag.ing.urb. silv., dr. sc. Vesna Pascuttini Juraga, dr. sc. Dario Ivić, prof.dr.sc. Ranko Biondić, dr. sc. Mišel Jelić, dr. sc. Mara Bogović, Sanja Kopjar, dipl.ing., Alenka Car, dipl.ing.,  Jelena Sekelj, univ.spec.oec., Marin Bašić, dipl.ing., Alenka Klaneček, dipl. polit., Irena Prilika, mag.ing.silv.,  Sonja Kušter, ing.

Na temu „Zaštita Gradskog groblja Varaždin – spomenika parkovne arhitekture“ održan je 5. rujna 2023. godine okrugli stol u organizaciji Parkova d.o.o. iz Varaždina i Javne ustanove Priroda Varaždinske županije. Svrha organizacije okruglog stola bila je upoznati relevantnu stručnu javnost s rezultatima recentnih istraživanja stanja zelenila na Gradskom groblju Varaždin, te otvoriti raspravu sa ciljem zajedničkog definiranja konkretnih smjernica za poboljšanje zdravstvenog stanja vegetacije na Gradskom groblju u Varaždinu.

Uspoređujući stanje zelenila sada i prije 20 godina sudionici su ponovili kako razlog propadanja tuja i zelenila na groblju općenito ne treba tražiti u pojedinačnom uzroku, već se radi o kompleksnoj kombinaciji različitih čimbenika. Pretpostavka je da su primarni razlog dugotrajna suša i promjena klime, zbog čega se može očekivati i daljnje pogoršanje stanja. Sudionici su kao jedno od mogućih  rješenja predložili i korištenje drugih vrsta čempresovki, prikladnijih za nove klimatske uvjete. Za početak se predlaže uvođenje pokusnih ploha s različitim kultivarima tuja na različitim dijelovima groblja, posebno u dijelovima groblja na kojima se tek planira sadnja zelenila.

U raspravi je istaknuto da u budućnosti možemo očekivati jednaku količinu oborina, no promijenjenog intenziteta, čemu smo svjedočili već ovog ljeta. Nakon dugotrajnih sušnih razdoblja dolazi do obilnih oborina, bujica i poplava što znači da zelenilo ne može dobivati vlagu kontinuirano. Preporuka sudionika rasprave bila je da se s navodnjavanjem započne već u ožujku, kao i da se biljke navodnjavaju s većom količinom vode.

Kao mogućnost za rješavanje problema sa zelenilom, iznesen je i prijedlog unošenja organskih supstanci u tlo, što bi se moglo započeti provoditi u pokusnim zonama. Trebalo bi otpuhati zemlju do 20 cm i umetnuti organski materijal te malč za zadržavanje vlage. Organske supstance u tlu potaknule bi nastanjivanje organizama (mrava i glista) koji bi prirodno rahlili tlo. Ono što se izdvaja kao problem su i male dimenzije na koje se može postaviti malč, odnosno uski prolazi među grobnicama u kojima tuje rastu.

Uz klimatske promjene na grobljima, kao specifičan izazov istaknuta je i mikroklima nastala zbog pojačanog isijavanja i bljeska mramornih i drugih kamenih ploha, kakvih nije bilo u doba povijesnog nastanka groblja. Također, sama činjenica da se groblje koristi za ukope može ukazati i na mehanička oštećenja korijenja prilikom ukopa.

Kao najopasniji štetnik na groblju izdvojen je crveni pauk, koji se razmnožio kao rezultat smanjene otpornosti biljaka, kemijskih tretmana i visokih temperatura; on je glavni uzročnik brončane boje tuja.

Predlaže se prestanak dosadašnje prakse tretiranja tuja.

Kao najveći izazov, u raspravi je istaknuto prisustvo zbijenog, šljunkovitog tla bez humusnog dijela, što se može pokušati sanirati poboljšanjem stanja tla kroz uvođenje supstrata ili malčiranjem.

Ključni zaključci i preporuke su:

• Sušenje tuja na varaždinskom groblju nije posljedica prisustva samo jednog štetnika ili bolesti, već kompleksna kombinacija različitih čimbenika. Bolesti i štetnici su samo sekundarna pojava, radi oslabljenog vitaliteta, uslijed nedostatka oborina i loših uvjeta staništa, koja se dodatno intenzivirala povećanjem frekvencije korištenja groblja te korištenjem mehanizacije na groblju, kao i pogoršanjem klimatskih uvjeta.
• Preporuča se uvesti kasnije orezivanje ili preskočiti redovno orezivanje – zbog velike insolacije orezane tuje su ranjive i gube otpornost.
• Preporuča se uvođenje tretmana mineralnim uljima.
• Preporuča se optimizirati navodnjavanje, povećati dotok vode.
• Preporuča se provesti ispuhivanje tla uz pomoć stlačenog zraka, kao i izmjena tla u cilju poboljšanja uvjeta staništa.
• Uz provođenje preporučenih aktivnosti u cilju očuvanja postojećih nasada tuja i sadašnje krajobrazne slike groblja, predlaže se i razmatranje korištenja zamjenskih vrsta čempresovki, odnosno kultivara koji su prilagođeniji novonastalim klimatskim uvjetima. Na pokusnim poljima na starom dijelu groblja, na primjerenim i manje vizualno izloženim lokacijama, predloženo je testirati pojedine zamjenske vrste i kultivare, za koje se pretpostavlja da su prilagođenije novim, promijenjenim klimatskim uvjetima.

PREPORUKE MJERA SANACIJE

U Analizi staništa na Gradskom groblju u Varaždinu iz 2023. godine navedene su slijedeće preporuke mjera sanacije:

1. Optimizacija uvjeta tla (Rahljenje tla radi dekompakcije i poboljšanja vodozračnih odnosa)
2. Revitalizacija tla
3. Folijarni tretman grmova tuja biološkim stimulatorom imuniteta Ascovert
4. Optimizacija sustava za zalijevanje, kako bi protok i tlak sustava bili optimalni.
5. Sadnja zamjenskih vrsta

PLAN ZAHVATA

Primjenom suvremenih metoda i znanstvenih principa, u slijedećem razdoblju od nekoliko godina će se rješavati ovaj složeni problem i osigurati dugoročna održivost zelenih površina na varaždinskom Gradskom groblju. Groblje je veliki prostor i radi ekonomičnosti i efikasnosti ćemo prvo testirati različite mjere.

Optimizacija sustava navodnjavanja

Analiza sustava zalijevanja i vlage u tlu pokazala je da je nužno napraviti optimizaciju sustava za zalijevanje, kako bi protok i tlak sustava bili optimalni. Optimizacija sustava navodnjavanja nije dio ovog plana a radit će se u slijedećim godinama.

Preduvjet za optimizaciju navodnjavanje je bio novi bunar, obzirom na to da dosadašnji svojim mogućnostima nije mogao niti optimalno navodnjavati što je na njega bilo priključeno. Zbog toga smo tijekom 2023. na novom dijelu groblja izgradili novi bunar, nakon čega se u 2024. godini na novopostavljeni bunar vrši razvod glavnih vodova na starom i novom dijelu groblju, kao pripremu za izradu sustava za navodnjavanje pojedinih grobnih polja.

Nakon toga će se 2025.godine na novi bunar priključiti polja koja su pod sustavom navodnjavanja (polja 1-4, 7-8, 17, 18, 19, 20 i 36).

2025.godine će se pristupiti postepenom priključivanju na navodnjavanje polja koja nisu do sada bila pod navodnjavanjem (polja 5. i 6. vanjski zidovi te polja  9. do 16.).

Narednih će se pristupiti postepenom priključivanju na navodnjavanje preostalih polja koja nisu do sada bila pod navodnjavanjem.

Na temelju rezultata analiza i preporuka mjera sanacija izvodit će se slijedeći pokusni scenariji:

Revitalizacija tla

• dodavanje organskog komposta (biljnog porijekla)
• dodavanje organskog komposta + mikroorganizmi + trichoderma + endomikorizne gljive + prihrana
• dodavanje organskog komposta + prihrana
• vraćanje tla koje je ispuhano

Cilj je odrediti kojim metodama revitalizacije tla se postiže najveće poboljšanje fizičkih svojstava tla i zbijenosti tla u srednjem roku (36 mjeseci) uz najniže troškove i uz najmanje tehničke probleme u izvedbi

Inokuliranje tla pripravkom na bazi Trichoderma atrobrunneum

Cilj je istražiti promjenu fizičkih svojstava tla i zbijenosti tla nakon 3 sezone provođenja tretmana revitalizacije tla inokuliranjem pripravka na bazi Trichoderma atrobrunneum te istražiti da li se nakon 3 sezone provođenja inokuliranja pripravka na bazi Trichoderma atrobrunneum suzbila Armillaria spp. na thujama

Sadnja novih biljaka

• sadnja sadnica Thuja Occidentalis iz različitih rasadnika u različite uvijete na groblju
• sadnja sadnica Juniperus comunis „Hibernica“ (borovice)
• sadnja sadnica Chamaecyparis lawsoniana „Columnaris“ (pačempres)

Cilj je utvrditi koja vrsta bolje podnosi stanišne uvjete na Gradskom groblju u Varaždinu u revitaliziranom tlu obogaćenom raznim biološkim komponentama i kako će se nove vrste uklopiti sadašnju krajobraznu sliku groblja

 Fitopatološki tretman grmova tuja protiv uši mineralnim uljem i gljivom Beauveria bassiana

Cilj istražiti utjecaj tretmana thuja mineralnim uljima i gljivom Beauveria bassiana na smanjenje pojavnosti koprivine grinje i štitaste uši.

Folijarni tretman poboljšivačima zdravstvenog stanja stabala

Cilj je ispitati učinkovitost biološkog stimulatora imuniteta na rast, razvoj i cjelokupnu pozitivnu zdravstvenu sliku postojećih tuja

ZAKLJUČAK

Problem sušenja tuja na varaždinskom Gradskom groblju prisutan je desetljećima, a njegovo rješavanje višegodišnji je projekt.

Problem je slojevit i nije ga moguće svesti na jedan uzrok. U skladu s time i rješavanje problema će biti slojevito i izvedeno u fazama. U narednom razdoblju bit će testirane različite metode sanacije i postavljene pokusne plohe, kako bi se determiniralo rješenje koje će dati dugoročne i održive rezultate revitalizacije.

Važno je naglasiti da je unapređenje stanja zelenila na groblju složen proces koji zahtijeva strpljenje.

Do vidljivih rezultata nećemo doći brzo, budući da se radi o živim organizmima koji se prilagođavaju novim uvjetima.