Dok smo u prošlom blogu pisali o oskudnim uvjetima urbanog okoliša za život stabala, danas se bavimo klimatskim promjenama, odnosno načinom kako one utječu na stabla.
Klimatske promjene – što trebate znati
Pod pojmom klimatske promjene podrazumijevamo statistički značajne promjene srednjeg stanja ili varijabilnosti klimatskih veličina koje traju desetljećima ili duže (Cindrić Kalin i sur., 2018). To su promjene koje se očituju sveukupnim porastom trenda temperature zraka i značajnom promjenom rasporeda i količine oborina (IPCC, 2014; Gao i Giorgi, 2008; Auer i sur., 2007). Uzrok klimatskih promjena je emisija (ispuštanje) i nakupljanje stakleničkih plinova u atmosferi od kojih je najznačajniji CO2. Izvor CO2 može biti raspadanje organske materije, izgaranje fosilnih goriva, sječa šuma, sama poljoprivreda kao i najznačajniji metabolički proces živih organizama – disanje. Posljedica klimatskih promjena su dugotrajna razdoblja ekstremne suše i visokih temperatura kao i iznenadne obilne oborine, odnosno vremenske nepogode.
Utjecaj klimatskih promjena na stabla
Zbog apsorpcije CO2, odrasla zrela stabla važno su oružje u borbi protiv klimatskih promjena, no to ne znači da su pošteđena njihovog utjecaja. Stabla se teško nose s klimatskim promjenama, čak i ona u idealnim staništima s prozračnim i rastresitim šumskim tlom. No, većem stresu zbog dugih sušnih i vrućih razdoblja ipak su izložena ona u gradovima koja rastu u zbijenom tlu okružena asfaltom i građevinama. Prilagodba stabala na klimatske promjene ovisi o temperaturi i vlažnosti staništa kao i prisutnosti bolesti i štetnika, te vrsti i genetici.
Klimatski izazovi za stabla u urbanim okruženjima
Visoke temperature, dugotrajna suša, obilne oborine i olujni vjetrovi nepovoljno utječu na stabla u gradu i šumama. Narušava se njihov izgled, ali i sigurnost ljudi. U gradu su temperature više nego u šumama zbog zadržavanja topline, isijavanja asfaltnih i betonskih elemenata tijekom dana, te nedostatka noćnog osvježenja i dugotrajne vlage. U ovim uvjetima stabla slabe i podliježu napadima bolesti i štetnika zbog čega ne mogu živjeti jednako dugo kao stabla u prirodi. Osim toga, obilne oborine koje natapaju tlo i olujni vjetrovi narušavaju stabilnost korijenskog sustava stabala, te mogu uzrokovati izvale. Klimatske promjene utječu na sve više temperature u jesen i zimi što rezultira ponovnim pupanjem i cvatnjom u pogrešno godišnje doba. Zbog proljetnog mraza, tijekom pupanja stabla dožive šok. Hoće li se oporaviti, ovisi o pojedinačnim slučajevima.
Utjecaj na ekosustav
Kako klimatske promjene utječu na stabla, tako utječu i na sve žive organizme. Sve više temperature pogoduju razvoju novih generacija štetnika i intenzivnijim bolestima. Izostaju hladne zime s izrazito niskim temperaturama koje su osiguravale uginuće štetnika. Prisutnost različitih organizama na stablima ne mora nužno biti nepovoljna, već čak može imati ulogu u održavanju bioraznolikosti. Zbog sadašnjih zimskih temperatura štetnici i bolesti uspijevaju oslabiti fiziološki status stabala, a mjesta oštećena olujnim vjetrovima idealna su za prodor patogena i gljiva truležnica. Na nepovoljno fiziološko stanje stabala utječu abiotički (visoka temperatura, nedostatak vode, poplave i slično) i biotički (štetnici i bolesti) faktori. Ponekad je jedan tip faktora uzrokovan drugim. Ako se stablu ne pomogne ili se ono ne uspije samostalno izboriti, zbog utjecaja tih faktora ono će odumrijeti.
Zaključak
Možemo zaključiti kako klimatske promjene na stabla djeluju nepovoljno, a glavni je uzrok djelovanje čovjeka. Klimatske promjene na stabla mogu utjecati povoljno samo privremeno i to na one vrste koje imaju ekološke zahtjeve za onim uvjetima koje donose. Stabla zbog klimatskih promjena odumiru ranije nego što bi živjela u idealnim klimatskim uvjetima. Ako se trend globalnog zagrijavanja nastavi i potpuno izostanu izuzetno hladne zime, sadit će se samo vrste prilagođene takvim uvjetima.
Kao što smo vidjeli, klimatske promjene imaju ozbiljan utjecaj na stabla u urbanom okolišu i prirodnom okolišu. Važno je razumjeti ove promjene kako bismo razvili strategije za očuvanje stabala i održavanje ekosustava u budućnosti.