U prošlom blogu smo raspravljali o važnosti veteranskih stabala za unapređenje bioraznolikosti u okolini u kojoj se nalaze. U ovom tematskom blogu, dublje ćemo istražiti ulogu stabala u ciklusu kemijskih elemenata, tj. hranjivih tvari, u ekosustavima, uzimajući u obzir razvojnu dob stabala.
Ekosustav se sastoji od živih organizama i neživog okoliša kao ključnih komponenti koje zajedno oblikuju život na Zemlji. Kombinacija specifičnog fizikalno-kemijskog okoliša (biotop) i zajednice živih organizama (biocenoza) čini ekosustav.
Važni kemijski elementi, poput dušika, fosfora, kalcija, kalija, sumpora, željeza, magnezija i drugih, igraju ključnu ulogu u razvoju stabala. Ovi minerali se apsorbiraju iz tla putem korijenskog sustava stabala i sudjeluju u različitim fiziološkim procesima, od pupanja do sazrijevanja plodova.
Dušik, primjerice, potiče rast stabala i omogućuje sintezu bjelančevina poput alkaloida, terpena, masti, voskova i drugih tvari. Fosfor je važan za izgradnju stanica, DNA, proteina i enzima, posebno kod mladih biljaka. Glavni izvor fosfora za žive organizme su stijene i minerali bogati ovim elementom, iz kojih se fosfor oslobađa otapanjem, trošenjem ili iskapanjem tih ruda. Kalij podržava sazrijevanje biljnih tkiva i ključan je za prijenos vode kroz stablo te održavanje vitalnosti. Mikroelementi poput magnezija i željeza također su bitni za normalan razvoj stabala.
Unatoč stalnom uzimanju ovih hranjivih tvari iz okoline, one ostaju u ekosustavu. Stabla ih usvajaju iz tla i okoliša, koriste za svoje procese rasta i razvoja, a zatim ih putem određenih procesa vraćaju u okoliš.
Jesensko otpadanje lišća igra ključnu ulogu u ovom ciklusu, oslobađajući štetne tvari iz stabla, koje se tijekom vegetacije pohranjuju u vakuoli stanica lista. Osim što takve tvari odlaze u tlo, razgradnjom lišća se oslobađaju i nutrijenti koji postaju dostupni drugim biljkama, potičući kruženje tvari u ekosustavu.
Važno je napomenuti da kruženje tvari u ekosustavu nije zatvoren proces. Dio tvari se ispire dublje u tlo ili se povezuje u složenije spojeve, što može biti nedostupno stablima. Stabla mogu također apsorbirati nutrijente iz vanjskih izvora, kao što su tvari oslobođene iz stijena. Prodorom korijena takvih vrsta u vlažnim uvjetima tla, takva stabla postupno troše stijene. Ovisno o klimatskim uvjetima i nizu drugih čimbenika takav proces može trajati i nekoliko stoljeća. U Hrvatskoj najpoznatija takva vrsta je planinski bor – Pinus mugo Turra. Ljudski utjecaj također igra ulogu u dotoku hranjivih tvari u tlo, posebno u urbanim okolinama, gdje se često provodi kontrolirana prihrana stabala. No postupak prihranjivanja velikog odraslog i zrelog stabla nije jednostavan ni jeftin, stoga se ne prakticira u gradovima s nekoliko tisuća takvih stabala.
U urbanoj sredini, kruženje hranjivih tvari je ograničeno jer se otpadna masa stabala često uklanja s javnih površina, što sprečava pohranu nutrijenata u tlo. Također, stabla igraju ključnu ulogu u kruženju ugljika i vode. Ugljik, temeljni element u organskim spojevima, nalazi se u zraku ali i putem lanca prehrane cirkulira među organizmima te se vraća u atmosferu kroz procese disanja i razgradnje. Stabla također utječu na kruženje vode u ekosustavu, sudjelujući u hidrološkom ciklusu, gdje voda iz zraka pada na tlo. Dio vode usvoji korijenskim sustavom stabala. Dio vode koji stablo usvoji putem procesa transpiracije odlazi u atmosferu u obliku vodene pare, kondenzira se i ponovo vraća na tlo.
Važno je naglasiti da je kruženje tvari u prirodnim ekosustavima, poput šuma i livada, učinkovitije i jednostavnije od urbanih ekosustava. Trebalo bi stoga uložiti više napora u očuvanje prirodnih urbanih ekosustava. Ljudski utjecaj često narušava prirodnu ravnotežu u ciklusu tvari u prirodi, posebno u urbanim sredinama.
Kao društvo, moramo razmotriti svoje potrošačke navike i njihov utjecaj na okoliš. Samo tako možemo suzbiti problem prekomjernog ispuštanja CO2 u atmosferu, koji proizlazi iz masovne sječe šuma, industrijske aktivnosti i poljoprivrede. Kroz svijest i očuvanje prirodnih ekosustava, možemo pomoći očuvati planetu za buduće generacije.