Prisutnost bolesti i štetnika na stablima oduvijek je dio prirodnog ekosustava. No, ključna razlika između prošlih vremena i danas leži u promijenjenim uvjetima koji su doveli do povećanja broja i intenziteta određenih vrsta. Svako stablo ima svoje specifične ekološke zahtjeve, a isto tako, bolesti i štetnici se mogu klasificirati prema klimatskim uvjetima i domaćinima, tj. vrsti stabla na kojem se razvijaju.
Ovisno o domaćinu, bolesti i štetnici se mogu podijeliti na one specifične za određene vrste stabala i one koje napadaju više različitih vrsta. Neki štetnici i bolesti su prilagodljivi i ne zahtijevaju specifične uvjete za preživljavanje.
Posljednjih desetljeća svjedoci smo povećanja broja insekata poput bubamara i smrdljivih martina, kao i štetnika na stablima, što je uzrokovano klimatskim promjenama. Promjene klime su rezultirale izostankom hladnih zima, a topli i vlažni uvjeti ljeti pogoduju razmnožavanju bolesti i štetnika. Sušna razdoblja ljeti također pridonose stresu stabala, čime se olakšava prodor štetnika i bolesti. U nastavku ovog bloga, analizirat ćemo neke od bolesti i štetnika prisutnih u gradu Varaždinu, koji ozbiljno ugrožavaju estetiku stabala, a za koje ne postoje učinkovite mjere suzbijanja.
Patogene bolesti Diplodia pinea (= Sphaeropsis sapinea) i Mycosphaerella pini Ove godine, primijetili smo značajno narušen izgled crnih borova (Pinus nigra Arnold) u gradu Varaždinu, ali i u drugim gradovima u okruženju. Simptomi uključuju sušenje mladih izdanaka i iglica, praćeno pojavom crvenog prstena oko iglica. Ovi simptomi ukazuju na prisutnost patogenih bolesti poput Diplodia pinea (= Sphaeropsis sapinea) i Mycosphaerella pini, koje se javljaju u Varaždinu isključivo na crnim i običnim borovima. U težim slučajevima ove bolesti dovode do potpunog sušenja borova. Nažalost, za velike borove učinkovite metode liječenja su ograničene. Uklanjanje zaraženih dijelova i daljnje praćenje situacije često su jedine izvedive mjere.
Što se tiče primjene fungicida, ona je moguća samo kod mladih biljaka u rasadnicima, ako se radi samo o crvenoj prstenastoj pjegavosti borovih iglica. Nažalost, ne postoji čarobni štapić za potpuno rješenje ovih bolesti. Ako se trend sušenja iglica crnih borova nastavi, razmotrit ćemo sadnju otpornijih vrsta borova, iako većina borova ima svoje specifične bolesti. Kod sadnje crnih borova, treba osigurati uvjete za izbjegavanje sušnog stresa i izbjegavati gustu sadnju.
Stjenice Jedan od štetnika čiji se broj povećao zbog klimatskih promjena su platanine mrežaste stjenice – Corythuca ciliata. Ovi insekti napadaju platane, a njihovom aktivnošću dolazi do žućenja i opadanja lišća. Zaštita platana od ovih stjenica nije jednostavna, a metode kao injektiranje insekticida nisu dugoročno učinkovite. Jedan od mogućih zahvata je uklanjanje vanjske kore na deblu ispod koje se stjenice zadržavaju, no zbog velike dimenzije odraslih platana, to je vrlo izazovan zahvat.
Izgled platane kod pojave stjenica
Uz povećanje broja plataninih stjenica, primjećuje se i povećanje broja lipinih stjenica i drugih štetnika. Lipine stjenice, poput vatrene stjenice – Pyrrhocoris apterus L, obično se nalaze na deblima starijih stabala. Druga često prisutna vrsta je crna sljezova stjenica – Oxycarenus lavaterae F. Ove stjenice ne prouzrokuju značajniju štetu na stablima, pa za njihovo suzbijanje nisu potrebne posebne mjere.
Iako ovi problemi nisu razlog za paniku, važno je prepoznati ih i pristupiti im sa strpljenjem i razumijevanjem. Rješavanje problema ponekad zahtijeva mnogo vremena, truda i financijskih resursa. Kao i u medicini, i u šumarstvu se do rezultata dolazi dugotrajnim istraživanjem. Za neke bolesti još nema lijeka, ali pojedina problematična stanja stabala mogu se riješiti ako im se omoguće uvjeti za vitalan život. Kao što je čovjek otporniji dok radi na vlastitom imunološkom sustavu, tako su i stabla vitalnija ako primjerice imaju dovoljno mjesta za razvoj korijena, rastu u rahlome tlu, te imaju dovoljno hranjiva i vlage, ovisno o njihovim ekološkim zahtjevima. Prisutnost štetnika na stablima je neizbježna no važno je reći kako to ne mora biti razlog za brigu. Osim u ekstremnim slučajevima, stablo će živjeti normalno, a ne moramo ni strepiti od opasnosti od stjenica za ljude. Ubod stjenice neće izazvati veću reakciju nego što bi izazvao ubod komarca, stoga nema potrebe za invazivnim metodama suzbijanja štetnika, a pogotovo ne za uklanjanjem napadnutih stabala. Suradnja između struke, gradova i građana je ključna u očuvanju urbanih šuma. Gradovi, uključujući Varaždin, ulažu napore u očuvanje zelenih površina, no ograničeni su resursima. Razumijevanje i podrška svih aktera pomažu u pronalaženju održivih rješenja i dugoročnom očuvanju urbanih šuma.