Konferencija pod nazivom ‘Groblja kao kulturna baština europskih uspomena’ (u izv. engl. ‘Cemeteries as cultural spaces of European memory’) održana je u petak, 20. rujna u Budimpešti u sklopu godišnje skupštine Udruženja znamenitih groblja Europe (u izv. eng. ‘Association of Significant Cemeteries of Europe – ASCE). Nakon što je Máté Vincze, zamjenik državnog tajnika u Ministarstvu kulture i inovacija Mađarske otvorio konferenciju, sudionicima su se obratili i predsjednica ASCE-a Lidija Plibersek, Miklós Réthelyi, član Nacionalnog odbora za spomen i milosrđe, predsjednik Mađarskog nacionalnog odbora UNESCO-a, te Gábor Móczár, glavni ravnatelj Nacionalnog instituta za baštinu.
Ovogodišnja konferencija obradila je nekoliko ključnih tema: ulogu europskih groblja kao čuvara zajedničkog sjećanja, njihov značaj za turizam i obrazovanje, te upravljanje hortikulturom i očuvanje okoliša u svjetlu klimatskih promjena.
Posljednja tema bila je posebno zanimljiva i aktualna, s obzirom da se brojna europska groblja susreću s izazovima održavanja zelenila uslijed klimatskih promjena. Kako smo se s time uhvatili u koštac u Varaždinu, prezentirala je direktorica parkova, Jelena Sekelj. Problem prisutan već jako dugo vremena rješava se multidisciplinarnim stručnim pristupom, naglasila je ovom prilikom Sekelj te predstavila rezultate analiza, uzroke lošeg zdravstvenog stanja tuja te metode revitalizacije koje se primjenjuju u svrhu očuvanja vrijedne zelene baštine.
U ovom dijelu konferencije s prezentacijom je učestvovao i Vladimir Huzjan, upravitelj Zavoda za znanstveni rad HAZU-a u Varaždinu koji je govorio o zanimljivoj povijesnoj ličnosti čije se posljednje počivalište nalazi na varaždinskom Gradskom groblju. Riječ je o barunu Titusu Kargeru zaslužnom za pronalazak Krune Sv. Stjepana, koja je bila skrivena i smatrana izgubljenom nakon mađarske revolucije 1848. godine.
Datum godišnje skupštine i stručne konferencije ASCE-a ove se godine poklopio s Danima kulturne baštine, stoga su domaćini za goste organizirali noćnu interaktivnu šetnju grobljem Fiumei út, gdje su obogatili doživljaje glazbom, poezijom, svjetlosnim instalacijama, plesom, čokoladom kod grobnice obitelji Gerbeaud, a kod Sv. Križa mirisom tamjana.