Gradske javne zelene površine Varaždina obiluju mnoštvom raznolikih drvenastih medonosnih vrsta, različite dobi cvatnje i različitog perioda medenja. Na nekim vrstama pčele medarice koje se roje, sakupljaju više pelud, na nekima druge tvari poput propolisa, nektara, cvjetnog praha te medenu rosu odnosno medljiku koju izlučuju biljne uši na nekim vrstama četinjača.

U Hrvatskoj je, prema stručnim procjenama, prisutno preko 720 različitih vrsta divljih pčela koje su nezamjenjive u i u prirodnim, poljoprivrednim, ali i urbanim okolišima. Divlje pčele, odnosno bumbari kojih se procjenjuje na oko 35 vrsta u Hrvatskoj, te soliterne pčele, također skupljaju pelud i nektar te oprašuju biljke kako drvenaste tako i livadne cvjetnice zastupljene na travnjačkim zajednicama. Nisu probirljive u odabiru vrsta cvijeta kao medarice koje biraju u trenutku najintenzivniji dostupan nektar. Bumbari i soliterne pčele su važni oprašivači u ranijem periodu proljeća jer im ne smetaju vjetrovitija i hladnija razdoblja kao pčelama pa lete već iznad 5 stupnjeva Celzijusa i na temperaturama do 30 stupnjeva te im ne smetaju ni kiša ni smanjena svjetlost.

U urbanom okolišu raznolikost medonosnih vrsta je bitan faktor unapređenju bioraznolikosti na javnim zelenim površinama.

U Varaždinu postoji tradicija sadnje takvih vrsta te veće brojnosti, i to od samog početka formiranja javnih zelenih površina, a koju nastavljamo i sada odabirom dobrih medonosnih vrsta stabala i grmlja. Neke od najmedonosnijih vrsta stabala i grmlja koje su prisutne na javnim zelenim površinama grada, u drvoredima, u parkovima, na trgovima, su razvrstane u četinjače i listače.
Od četinjača zastupljeni su najviše crni bor, američki bor, obična jela, obična smreka i tisa kojih ima u većem broju odraslih primjeraka koje obilno cvatu i medonose.
Od listača neke od dokazano najboljih medonosnih vrsta, a koje su u velikom broju sađene ranije, ali i zadnje desetljeće su javori odnosno njihovi kultivari razvijeni u rasadnicima za prilagodbu stresnijim i manjim urbanim uvjetima rasta. To su javor klen, žestilj gorski javor, i mlječ koji je namedosnosniji od svih vrsta javora i najčešće sađena vrsta javora u gradu Varaždinu. Od drugih listača osobito su važne medonosne vrste lipa kojih ima možda i u najvećem broju na javnim površinama, od starih veteranskih stabala, do najmlađih sađenih redovito svake godine. Nešto manje zastupljenih brojem ima drugih vrsta listača kao što su dobro poznate medonosne vrste poput bagrema, katalpi, paulovnija, drijenova, svibova, glogova, bukvi, hrastova, jarebika, te različite vrste šljiva, trešnji i jabuka, najčešće ukrasnih kultivara uzgojenih i sađenih zbog atraktivnih bujnijih cvjetova i nešto zanimljivijih oblika manjih rastom. Neke vrste kojih ima u gradu ni nisu prepoznate kao osobito vrijedne, a zapravo se spominju kao dobri izvori pčelinje paše kao što su različite vrbe i brijestovi.
Nešto egzotičnije i rjeđe vrste zastupljene u svega nekoliko primjeraka su evodija koja se naziva i pčelinje drvo s razlogom, te nešto manji broj divljih kestena, kelereuteriju, judino drvo i soforu.
Od grmastih manjih listača osobito su važne vrste iz roda Lonicera odnosno kozokrvina, Ligustrum odnosno kaline i Prunus laurocerasus odnosno lovorvišnje, a koje se sve najčešće upotrebljavaju kao žive ograde i skupine srednjeg i nižeg sloja sadnje u krajobraznom uređenju. U toj formi cvatu nešto manje, ali rjeđim orezivanjem ostavlja im se dovoljno prostora za formiranje cvjetova koje pčele vole. Ovdje treba spomenuti i često sađeni, ali i zapostavljen bršljan kojeg vole sve vrste pčela, ali i drugih kukaca kao izvor peludi, nektara i medene rose tijekom cvatnje.

Sve nabrojane vrste u uređenoj zelenoj infrastukturi grada, uz sve ostale cvatuće biljke na travnjačkim površinama, kao i na livadama, poluprirodnim šumsko/livadnim staništima, korovištima i šumama te na poljoprivrednim površinama u zelenom sustavu cjelokupnog urbanog tkiva, svaka na svoj način i u svoje vrijeme sa različitim intenzitetom, doprinose životu svih vrsta pčela, ali i ostalih kukaca i drugih životinja, te održavanju intenzivne bioraznolikosti u gradu kako bi i život stanovnika bio kvalitetniji i po mjeri čovjeka.

Svaka biljka, od malog maslačka uz rub ceste, do grma na središnjem otoku rotora i svakog posađenog stabla na zelenu gradsku površinu, svojim životom doprinose boljoj kvaliteti života u gradu, osobito u smislu kvalitete života pčelica čijim izumiranjem neće biti ni čovječanstva.

Obavještavam Vas da ćemo dana  24.03.2023. godine u razdoblju od 7:30 do 15:00 sati vršiti fitosanitarnu zaštitu Thuja protiv tujinog potkornjaka i krasnika na varaždinskom i biškupečkom groblju sredstvima koja se nalaze u FIS bazi Ministarstva poljoprivrede.

Od 24.02. do 26.02. 2023. u BC Naklo, Slovenija održano je stručno usavršavanje iz područja floristike i cvjećarstva. Prvi dan održala se prezentacija novi trendova u floristici na kojoj su osim nastavnika i mentora partnera na projektu sudjelovali i mentori zaposlenih kod poslodavca polaznici programa stručnog usavršavanja odraslih za mentore zaposlene kod poslodavaca iz područja didaktike i metodike za rad s djecom i učenicima s teškoćama. Drugi i treći dan nastavnici i mentori partnera praktično su izrađivali cvijete kreacije te se upoznali s novim materijalima i tehnikama rada. Stručno usavršavanje vodio je poljski florist Tomasz Max Kuczyński, majstor floristike. Na stručnom usavršavanju polaznici su se upoznali s načinima izrade blagdanske dekoracije za Uskršnje vrijeme i ukrasa za proljetne praznike – stolna dekoracija, blagdanski buket, dekoracija unutarnjeg prostora i dr.

Stručno usavršavanje održalo se u sklopu projekta Uspostava regionalnog centra kompetentnosti u poljoprivredi “Arboretum Opeka”.

U četvrtak 2. ožujka 2023. Parkovi će u 8 sati u jutro početi s radovima na uklanjanju opasnog stabla lipe uz pješački prijelaz na raskrižju Ulice Augusta Cesarca i Ulice Alojzija Stepinca u Varaždinu.

Naime lipa koja se nalazi na početku drvoreda uz rub šetališta Vatroslava Jagića u jako je lošem stanju i prijeti ozbiljna opasnost od izvale stabla na sam pješački prijelaz. Na stablu je uočena trulež u donjem dijelu debla kod korijena sa gljivama truležnicama, te veliki otvor s razgrađenim stanicama drva, što ukazuje da lipa u donjem dijelu ima šuplji prostor. Stablo koje je u ovakvom stanju predstavlja posebnu opasnost za jakog nevremena, a potencijalna opasnost za sigurnost građana postoji i za vrijeme mirne situacije.

Kako pojašnjavaju iz Komunalnog redarstva Grada Varaždina, sukladno odredbama Odluke o komunalnim djelatnostima (Službeni vjesnik Grada Varaždina 6/2019) i Odluke o komunalnom redu (Službeni vjesnik Grada Varaždina 9/2019), Parkovi su u okviru održavanja drvoreda na javnim zelenim površinama obvezni ukloniti stablo koje se sa stručnog aspekta ocjenjuje kao opasno.

Stablo se nalazi u neposrednoj blizini prometnice, te će se radovi izvoditi sukladno sa svim mjerama zaštite.

Na mjestu te stare lipe, Parkovi će posaditi novo stablo lipe.

Parkovi su prošle godine obilježili 70 godina rada, a sve naše službe još uvijek nisu objedinjene niti su u primjerenim prostorima. Zbog toga smo prošle godine započeli s izradom projektne dokumentacije za novu zgradu, za koju je ovih dana zatražena i građevinska dozvola. U prvom dijelu ove godine planiramo i raspisivanje javne nabave za radove izgradnje zgrade, koja će se graditi na parceli na kojoj se već nalazi gospodarska zgrada izgrađena 2009. godine.

Te 2009. godine dio službi Parkova uselio je u novu gospodarsku zgradu, neposredno uz crkvu Dobrog pastira. Tamo su smještene tehničke službe, računovodstvo, servis, skladište te garderobe za radnike. Na staroj lokaciji u Hallerovoj aleji 8 ostala je uprava, pogrebna služba, uprava groblja i cvjećarnica. Skladište ljesova i klesarska služba te skladišta drugog materijala nalaze se u sklopu kruga nekadašnjeg rasadnika. Tu je i prostor nekadašnje proizvodnje, u većem dijelu neiskorišten. Objekt u kojem nam se sada nalazi uprava Parkova i uprava groblja izgrađen je oko 1920. godine. Pogrebna služba smještena je u objektu koji je dijelom montažne, a dijelom armirano – betonske konstrukcije s krovištem od salonitnih ploča. U dvorištu se nalazi i cvjećarnica, kao poseban objekt. Neprimjereni su za obavljanje djelatnosti i energetski su neefikasni. Poslovanje na rascjepkanim lokacijama stvara nam operativne poteškoće i troškove održavanja ovako velikog, a neiskorištenog prostora i objekata koji zahtijevaju temeljniju rekonstrukciju.

Sve naše službe uskoro ćemo povezat na jednoj lokaciji. Pogrebna služba i uprava groblja imati će prostorije koje će strankama omogućiti da, u teškim trenucima u kojima dolaze, imaju privatnost i primjeren prostor. Uz novu zgradu u drugoj fazi planiramo izgradnju natkrivenog prostora koje bi bilo skladište robe i materijala te prostor za smještaj strojeva, priključaka i sl. Druga faza uključit će i izgradnju parkirališta za zaposlenike, kojeg nemamo, i za stranke.

I za same korisnike groblja ovo će biti bolje rješenje jer se preko puta ulaza u dvorište Parkova, gdje se planira gradnja nove zgrade, nalazi i srednji ulaz na groblje, a i sama lokacija buduće grobne kuće sada bi bila bliže službama groblja.

Pri projektiranju smo naglasak stavili na zaposlenike i naše stranke te na stvaranje prostora koji će povoljno utjecati na zdravlje i opću dobrobit čovjeka i okoliša. Cilj nam je da novom zgradom (i njezinim okolišem) damo doprinos održivoj i zelenoj budućnosti.

Izgradnju novih objekata planiramo financirati od prodaje nekretnine čk.br. 13156/2 ukupne površine 11.637 m², za koju je Skupština Parkova dala prethodnu suglasnost za raspisivanje javnog natječaja za prodaju. Radi se o prostoru nekadašnjeg rasadnika koji je zbog postepenog smanjivanja obujma proizvodnje kroz godine sada neiskorišten. Proizvodnja u starim staklenicima koji se griju na plin i prije ovog povećanja cijena energenata nije bila isplativa. Zbog toga će se ovaj prostor prodati, od toga izgraditi objekti koji Parkovima trebaju za kvalitetnije obavljanje osnovnih djelatnosti a prodaja bilja i proizvodnja preseliti uz novi objekt, u plastenike koji su novijeg datuma i sada nam stoje neiskorišteni. U njima će se proizvoditi bilje za koje Parkovi imaju osigurano tržište i to takvo koje ne zahtjeva grijanje.

Iako je ponekad teško rastati se od višegodišnje tradicije, ne možemo i dalje živjeti u prošlosti. Moramo gledati unaprijed, u budućnost. Zadržavanje konkurentnosti i pružanje kvalitetne usluge građanima zahtjeva stalna ulaganja u znanje, ljude, radne prostore i tehnologiju i takva ulaganja obilježit će godine pred nama. Parkovi trebaju rasti i trebamo primjerene radne prostore sjedinjene na jednom mjestu kako bismo bili još kvalitetniji i fleksibilniji te kako bismo imali mogućnosti koje dosad nismo imali. I naši korisnici moći će sva svoja pitanja riješiti na jednom primjerenijem mjestu.

Prigodnom svečanošću i dodjelom priznanja u Gradskoj vijećnici, u četvrtak 29. prosinca 2022. godine završena je ovogodišnja akcija Turističke zajednice grada Varaždina Čovjek – ključ uspjeha u turizmu. Priznanja najboljim djelatnicima iz uslužnih i ostalih s turizmom povezanih djelatnosti, uz obrazloženja Jelene Toth, direktorice ureda TZG-a uručio je zamjenik gradonačelnika Varaždina, Miroslav Marković.

Varaždin postoji radi ovakvih ljudi! Varaždin je grad koji se ponosi svojim ljudima, ovaj puta ljudima koji su najbolji u turističkom sektoru. Oni su dali poseban obol u ovoj godini koja je bila zahtjevna ali i uspješna u svim parametrima. – izjavio je Miroslav Marković nakon što je uručio nagrade najboljima.

Ivica Korpar, djelatnik Parkova d.o.o. godinama radi na hortikulturnom uređenju grada Varaždina, posebice na uređenju cvjetnih gredica, skulptura, rotora i parkova. Svoje znanje i iskustvo ulaže u uljepšavanje grada Varaždina. Jedan je od radnika Parkova koji stvara predivne cvjetne gredice na više lokacija u gradu tako da građanima i posjetiteljima grada za vrijeme posjeta ugođaj bude ljepši i ugodniji.