Plodovi – važni dijelovi biljaka koji služe za prehranu ljudi i životinja, 4. dio

Sočni plodovi

Vjerojatno ste već čuli za plodove, ali jeste li znali kako se razvijaju i koje su njihove uloge? Plod je poseban organ koji se razvija kod određene skupine biljaka koje nazivamo kritosjemenjače. On potječe iz plodnice cvijeta i sastoji se od sjemena i usplođa.

Razlika između kritosjemenjača i golosjemenjača je u tome što kritosjemenjače razvijaju prave plodove, dok golosjemenjače imaju plodove gdje je golo sjeme zaštićeno posebnim drvenastim ljuskama kao što su to češeri kod četinjača ili je golo sjeme obloženo mesnatim ovojem poput sjemena ginka. No, obje skupine biljaka imaju sjeme koje se razvija iz cvijeta nakon oprašivanja i oplodnje.

Sjeme je iznimno važno za stabla jer im omogućuje razmnožavanje na udaljenijim mjestima i preživljavanje u različitim klimatskim uvjetima. Neki primjeri golosjemenjača koje možemo prepoznati su četinjače poput jele, smreke i bora, kao i ginko.

Svaki rod i vrsta golosjemenjača ima svoje prepoznatljive sjemenke, a kod četinjača se ističu i češeri koji ih okružuju.

Plodovi s pravim sjemenom i usplođem razvijaju se samo kod kritosjemenjača. Nakon oplodnje plodnice tučka, ona se zadebljava i pretvara u usplođe. Usplođe štiti sjemenku od vanjskih utjecaja i pomaže joj u rasprostiranju. Postoje suhi i sočni plodovi, a sočne plodove možemo podijeliti na koštunice i bobe.

Sigurno ste već upoznati s nekim tipovima plodova kao što su koštunica (kao breskva), boba, mahuna, tobolac i mnogi drugi. Proučavanjem ovih plodova detaljnije se bavi botanika.

Plodovi i sjemenke se rasprostiru na različite načine. Neki koriste životinje (zoohorija) ili vjetar (anemohorija) za širenje svojih sjemenki. Drugi se oslanjaju na vodu (hidrohorija) ili čak na ljude (antropohorija). Neki plodovi, poput pucavaca, imaju sposobnost samostalnog rasprostiranja. Pucavci puknu kada sazriju, izbacujući sjemenke na okolno područje.

Na kraju, važno je napomenuti da plodovi i sjemenke imaju važnu ulogu u hranidbenom lancu. Osim što ih konzumiramo kao hranu, oni pridonose prehrani drugih životinja i održavanju ekosustava. Međutim, važno je biti oprezan pri konzumaciji nepoznatih plodova i sjemenki. Neki plodovi mogu biti jestivi i ukusni, dok su drugi otrovni. Naša preporuka je da se informirate o sastavu prije nego što ih konzumirate.

Plodovi su fascinantni dijelovi biljaka koji igraju važnu ulogu u njihovom razmnožavanju i preživljavanju. Zbog njih je naša hrana raznolika, a jelovnici bogatiji. Sljedeći put kada zagrizete u sočan plod prisjetite se čudesnog putovanja koje je prošao kako bi završio na vašem tanjuru.

Reproduktivni dijelovi stabla – cvijet, 3. dio

Životni ciklus kritosjemenjača

Dio stabla koji se koristi za razmnožavanje naziva se cvijet. Cvijet je posebno oblikovan dio stabla koji sadrži reproduktivne organe i ima važnu ulogu u procesu oprašivanja. On privlači kukce i nosi reproduktivne organe stabla. Cvjetovi mogu imati samo muške ili samo ženske reproduktivne organe, a takve nazivamo jednospolnim cvjetovima. Također postoje i cvjetovi koji imaju oba spola, a njih nazivamo dvospolnim.

Postoje dvije vrste stabala prema cvjetovima: dvodomne i jednodomne. Dvodomne vrste imaju odvojene muške i ženske cvjetove, što znači da postoje posebna muška i posebna ženska stabla. Primjeri dvodomnih vrsta stabala su tisa, vrba iva, ginko i drugi. Jednodomne vrste stabala imaju cvjetove na kojima se nalaze i muški i ženski reproduktivni organi. Kod nekih stabala, muški i ženski organi su odvojeni na istoj biljci, dok se kod drugih stabala oba organa nalaze na istom cvijetu. Primjeri stabala s jednospolnim cvjetovima su jela, smreka, cedar, borovi, breza, likvidambar, joha i drugi, dok primjeri stabala s dvospolnim cvjetovima uključuju magnoliju, jorgovan, lipu, voćke poput jabuke, trešnje, breskve, hibiskus, katalpa i druge.

Kod četinjača, kao što su smreke i borovi, ženski reproduktivni organ predstavlja goli sjemeni zametak koji se nalazi u češerima. Kod ostalih stabala, kao što su cvjetnice (kritosjemenjače – Magnoliophyta), ženski reproduktivni organ, tučak, štiti sjemeni zametak od vanjskih utjecaja. Muški reproduktivni organi se nazivaju prašnici.

Oplodnja sjemenog zametka može se dogoditi na razne načine. To može uključivati prijenos peluda vjetrom ili pomoću različitih kukaca poput pčela, leptira i bumbara. Također, oplodnja se može dogoditi i putem direktnog kontakta koji je rezultat ljudske intervencije.

Kod četinjača se oprašivanje obično odvija putem vjetra (anemofilija), dok se kod cvjetnica oprašivanje obično događa pomoću korisnih kukaca (entomofilija). Kukce privlače mirisi i boje cvjetova. Nakon oprašivanja, dolazi do oplodnje sjemenog zametka, iako to nije uvijek slučaj. Ovisno o vrsti stabla, formiraju se različiti tipovi i oblici plodova. Više o tome možete pročitati u sljedećem nastavku Arborističkih crtica.

Dijelovi stabla i njihove funkcije, 2. dio

Zračni korijen

Stablo se sastoji od tri osnovna dijela: korijena, debla i krošnje. Podzemni dio stabla je korijenski sustav, dok su deblo i krošnja njegov nadzemni dio.

Dijelovi stabla

Korijen se sastoji od stabilizirajućeg dijela koji služi za održavanje stabilnosti stabla te upijajućeg dijela koji apsorbira vodu i hranjive tvari iz tla. Sitno korijenje ili korijenove dlačice nalaze se na kraju stabilizirajućeg korijena i služe za upijanje vode i hranjivih tvari. Ovisno o vrsti stabla i ekološkim uvjetima, korijenski sustav može biti razgranat, površinski ili imati žilu srčanicu.

Zanimljivo je da postoje i zračni korijeni koji se javljaju kod određenih vrsta stabala. Oni rastu čak do pola metra iznad vode i tla i omogućuju opskrbu ostalog dijela korijenja kisikom koji se nalazi pod vodom. Taj korijen ima važnu funkciju prozračivanja jer inače bi korijenje u vodi patilo od nedostatka kisika.

Deblo povezuje korijen i krošnju stabla. Kroz deblo se provode voda i minerali od korijena do lista (proces nazvan transpiracija), kao i hranjive tvari od lista do korijena (asimilacija). Deblo ima ne samo provodne stanice, već i druge stanice koje pružaju mehaničku stabilnost i zaštitu (kora). Anatomska građa debla i grana je jednaka, samo su grane manjih promjera.

Krošnja se sastoji od debljih i tanjih grana, listova, cvjetova i plodova. Ona započinje kod prvog grananja. Provodni elementi iz korijena i debla nastavljaju se na grane i završavaju u listu. Krošnja može imati različite oblike ovisno o rasporedu grana. Primjerice, piramidalan oblik karakterizira jedna glavna provodnica i člankovito raspoređene postrane grane, dok je razgranati oblik karakterističan za većinu listopadnih stabala.

Vrste stabala prema obliku
Vrste stabala prema obliku

Listovi stabala imaju različite oblike ovisno o vrsti. Većina stablašica (listopadnih stabala i nekih četinjača poput ginka) ima plojku, bazu, peteljku i palistiće kao osnovne dijelove lista. Kod četinjača, list čine duže ili kraće iglice. Glavna funkcija lista je proizvodnja hranjivih tvari (šećera, ugljikohidrata) putem procesa fotosinteze. Listovi također mogu asimilirati razne tvari iz atmosfere i skladištiti ih u dijelovima stabla. Oblik lista karakterističan je za svaku vrstu i koristi se kao pokazatelj pri identifikaciji roda i vrste stabla.

Vrste listova
Vrste listova

Reprodukcijski organi stabla su cvjetovi i plodovi, koji su sastavni dio krošnje. Više o toj temi čitajte u idućem nastavku naših Arborističkih crtica.

Stabla – čuvari Zemlje, 1. dio

Soliterno stablo

Dobrodošli u svijet arborikulture – znanosti o drveću i šumama! Arborikultura je sveobuhvatna disciplina koja istražuje, održava i upravlja drvećem kako bismo sačuvali prirodu i stvorili održiva okolišna rješenja. Kroz proučavanje stabala, njihove biologije, ekologije i uloge u našem svakodnevnom životu, arborikultura nas uči kako očuvati i maksimalno iskoristiti prednosti koje drveće pruža našem planetu i zajednici.

Jeste li se ikada zapitali što čini stabla tako posebnima?

Stablo je višegodišnja biljka koju karakteriziraju dijelovi poput korijena, debla i krošnje koja se sastoji od grana i lišća.

Razlikujemo stabla raznih rodova i vrsta, visina, oblika, boja kore i lišća, starosti, ekoloških zahtjeva i pružanja benefita.

Neke vrste stabala imaju usku ekološku nišu i ne uspijevaju svugdje, dok druge imaju široku ekološku nišu što znači da mogu podnijeti različite ekološke uvjete i uspijevati na više lokaliteta.

Najpoznatija funkcija stabla je apsorbiranje CO2 iz atmosfere te proizvodnja hrane za vlastite potrebe i proizvodnja kisika kojeg udišu svi živi organizmi na Zemlji pa tako i čovjek. Ona poboljšavaju kvalitetu zraka, smanjuju buku i stvaraju ugodno okruženje. Pružaju hlad i zaklon od sunca stvarajući prirodnu oazu u gradovima i naseljima.

Dobrobiti koje stabla pružaju su zaista nebrojene. Osim ekološke, stabla imaju i važnu gospodarsku ulogu. Ona nam pružaju hranu, drvo za građu i gorivo te mnoge druge sirovine. Stabla su dom mnogim životinjama i insektima. Osim toga, ona su ukras, a vrlo često i simbol raznih mjesta i kultura. Stabla mogu rasti pojedinačno i u grupama. Soliterna stabla (sl.1) su obično razgranatija, dok se šumska stabla (sl.2) natječu za sunčevu svjetlost i rastu visoko prema nebu.

Sada kada ste bolje upoznali stabla i njihovu važnost, u prolazu zastanite pored jednog i doživite njegovu ljepotu. Pratite nas i dalje jer ćemo vas u našim Arborističkim crticama upoznati sa svime što niste znali o stablima – doznat ćete koliko dugo žive, kako funkcioniraju u urbanom okolišu, što je to ugljični otisak i još puno zanimljivosti.

U idućem nastavku pišemo o dijelovima stabla. Do čitanja!