U današnjem blogu donosimo preporuke za poboljšanje tla prilikom sadnje, koje se primjenjuju ako tlo nije dovoljno kvalitetno ili je kontaminirano.

Priprema terena, odnosno lokacije prije sadnje u normalnim uvjetima tla podrazumijeva samo uklanjanje dugotrajnijih korova i konkurentske vegetacije, kao i nepoželjnih materijala (stakla, metala, propalih betonskih blokova i sl.)

Prije odluke o poboljšanju uvjeta tla važno je u obzir uzeti namjenu lokacije i ekološke uvjete koji prevladavaju. Primjerice, ako određenoj lokaciji prevladava pretjerana vlažnost i zadržavanje vode u tlu, ili ako je tlo previše propusno što je često rezultat klimatskih uvjeta lokacije i/ili mikrolokacije, tada je nemoguće izmijeniti i poboljšati uvjete u tlu. U takvim slučajevima treba se odlučiti za sadnju vrsta koje će se prilagoditi postojećim uvjetima tla. Neke vrste stabala uspijevaju i u sušnim i u vlažnim uvjetima (vrste široke ekološke amplitude), dok su neke strogo prilagođene određenim uvjetima (vrste uže ekološke amplitude). Kao što crna joha i hrast lužnjak uspijevaju isključivo u vlažnim uvjetima lokacije s povremenim i češćim zadržavanjem vode, tako razne vrste borova i obični bagrem uspijevaju na poroznom tlu kao što je pijesak. 

Poboljšanja tla najčešće su usmjerena na strukturu tla, kemijske i biološke promjene u tlu. Ova svojstva tla obično treba poboljšati u urbanom tlu siromašnom hranjivima, prepropusnom ili prezbijenom.  

Poboljšanje strukture tla

Čest problem povezan s urbanim tlom je visoka razina zbijenosti. Poboljšanje strukturnih svojstava tla odnosi se na prozračivanje, zadržavanje vode, te na omogućavanje dobre drenaže kod zbijenog tla.

Poboljšanje kemijskih svojstava tla

Pod poboljšanjem kemijskih svojstava u tlu podrazumijeva se održavanje optimalne pH vrijednosti koja je za većinu vrsta stabala neutralna. Također, važno je osigurati dostupnost minerala.

Poboljšanje bioloških svojstava tla

Biološka svojstva tla ovise o zadržavanju i upravljanju hranjivim tvarima, osiguravanju i zadržavanju makro i mikro organizama. Tlo bogato hranjivima i raznolikim organizmima pogodno je za uspješniji rast i razvoj posađenog stabla.

U većini slučajeva poboljšanjem jednog svojstva utječe se i na druga svojstva tla. Postoje razni materijali, tzv. podloge kojima se može utjecati na poboljšanje kemijskih i bioloških svojstava, kao i same strukture tla. Razlikujemo mineralne i organske podloge.

Mineralne podloge temelje se na pijesku, šljunku, lavi ili drugim materijalima na bazi stijena pomiješanim s postojećim tlom na određenoj lokaciji. Ovi materijali ne smiju značajno mijenjati pH tla. Mineralne podloge koriste se ako postoji potreba za promjenom strukture tla poput osiguranja poroznosti (šljunak, pijesak itd.).

Organske podloge su one s prevladavajućim organskim sastojcima kao što su kompost i kompostirana kora. Mogu se koristiti samo za poboljšanje tla u gornjem sloju do 50 cm dubine. Kompost koji se dodaje supstratu, odnosno miješa s tlom lokacije sadnje, mora biti dobro razgrađen. Važno je koristiti samo kompost dobre kvalitete. Loš i nezreo kompost može uzrokovati štetne posljedice.

Ključne točke koje treba razmotriti kod odabira odgovarajućeg komposta:

• Kompost dobre kvalitete napravljen je od mješavine prirodnih materijala s visokim udjelom ugljika (drvna sječka, slama itd.) i visokim udjelom dušika (stajnjak, svježe sijeno, djetelina i sl.).
• Treba izbjegavati kompost od gnojovke, kućnog zelenog otpada i slično.
• Kompost dobre kvalitete je proizvod aerobnog kompostiranja – imati na umu da industrijsko kompostiranje velikih razmjera može dovesti do anaerobnih uvjeta i štetnih komponenti u krajnjem proizvodu.
• Kompost dobre kvalitete mora se prilagoditi zdravoj hranidbenoj mreži tla.
• Ako se u slučaju velike dobavljivosti komposta želi dobro provjeriti njegova kvaliteta, važna je upućenost u njegovu proizvodnju:
• Temperaturu tijekom prve faze procesa kompostiranja treba dobro kontrolirati izbjegavajući pretjeranu toplinu,
• Proces kompostiranja treba prekinuti prije upotrebe komposta tako da nije prihvatljivo povećanje temperature u hrpi.

Uporaba komposta je učinkovita prvenstveno na pjeskovitom tlu ili na mjestima s ograničenom opskrbom vode. Apsorbenti vode, kao sastavni dio komposta, prilagođavaju hidraulički režim povećavajući apsorpciju vode i hranjivih tvari te potiču mikrobiološku aktivnost u tlu.

Ako je tlo siromašno vodom i ima težu sposobnost zadržavanja vode, tada se prilikom sadnje mogu postaviti razni materijali za poboljšanje vlažnih uvjeta tla. Tom temom bavit ćemo se detaljnije  u idućem blogu kada ćemo vam opisati kako pravilno formirati sadnu jamu.

U ovom nastavku Arborističkih crtica, detaljnije vam opisujemo specifikacije sadnica s obzirom na primjenu u prostoru.

Zahtjevi kvalitete pojedine sadnice ovise o željenom izgledu odraslog stabla. Različiti su kod soliternih stabala, stabala u parku, aveniji ili drvoredu.

Zahtjevi kvalitete soliternog stabla

Rastu u prirodnoj formi, slobodno na otvorenom prostoru. Minimalno se orezuju.

Stabljike višestabalnih sadnica trebaju biti jednake veličine i snage. Spoj stabljika treba biti stabilan i snažan pri čemu nisu poželjne ‘V’ rašlje, već ‘U’ spoj.

Zahtjevi kvalitete stabala u parku

Za stabla u parku karakteristična je jednostruka stabljika već formirana u rasadniku. Prirodnog je oblika i minimalno se orezuje.

Sadnica namijenjena sadnji u parku treba imati jednu stabljiku sa slobodnom granom. Minimalna i maksimalna duljina stabljike ovisi o klasi veličine stabla (vidi tablicu). Duljina stabljike mjeri se od početka vrata korijena do prve glavne grane.

Tablica: Specifikacije sadnica za sadnju u parku

Zahtjevi kvalitete stabala u aveniji ili drvoredu

Sadnica u ovoj kategoriji treba imati jednu stabljiku i dominantnu, višegodišnju granu koja čini normalan nastavak stabljike u skladu s prirodnim izgledom vrste.

Fotografija: specifikacije sadnica s obzirom na prirodni habitus

Tip A: Ravna stabljika i dominantna grana (vođa).

Tip C: Nagnutost vrha ne smije biti rezultat nedostatak snage u dominantnoj grani (vođi).

Tip B ili C: Stabljika i vrh ne moraju biti ravni, ali mora postojati jasna apikalna (vršna) dominacija. Prihvatljivi su ostaci ponavljajućih račvanja ili dominirajućih glavnih osi pod uvjetom da su jasno podređeni grani koja je glavni predvodnik. Promjer grana mjeren neposredno izvan ovratnika ne smije premašiti promjer stabljike na istoj visini pričvršćenja.

Ako je stablo okrnjeno ili je izgubilo dominantni vrh tijekom uzgoja u rasadniku, apikalna dominacija treba biti obnovljena prije isporuke sadnice.

U sljedećem blogu pišemo o obogaćivanju lokacije i tla za sadnju. Budite s nama!

Prije nego što otvorimo temu postupka pravilne sadnje stabala, u ovom nastavku podijelit ćemo s vama ključne smjernice iz Europskih arborikulturnih standarda čijim pridržavanjem se sprječavaju  nepovoljne posljedice nakon sadnje i potiče zdrav razvoj stabala u budućnosti.

U Europskom arborikulturnom standardu za sadnju pronalazimo specifične preporuke i detaljne smjernice koje obuhvaćaju prostorni razmještaj, tip i sastav tla, kvalitetu sadnica te druge važne aspekte. Sve ove informacije su od ključne važnosti kako bi se osigurala pravilna sadnja i održiv razvoj stabala.

Prostorni razmještaj sadnje stabala

Prilikom planiranja sadnje, važno je održavati odgovarajući razmak između manjih sadnica, prilagođen ciljanim dimenzijama krošnje zrelog stabla iste vrste. U slučaju gušće sadnje, nužno je provesti češće radove njege kako bi se očuvala zdrava stabla u budućnosti.

Važno je uzeti u obzir i dubinu ukorjenjivanja korijena koja ovisi o vrsti, veličini i starosti stabla. Poželjan razmak između kraja razvijenog korijenskog sustava odraslog stabla i same infrastrukture (građevine, ograde, komunalija) obično iznosi od 0,5 – 1,5 m kako bi se u budućnosti izbjegao sukob između korijenskog sustava i instalacija.

Tip i sastav tla za sadnju stabala

Analiza tla prije sadnje je ključna kako bi se odredila vrsta tla i njegove karakteristike poput drenaže, zadržavanja vode i hranjiva. Vrste tla su glina, ilovača, pijesak i treset. Za tlo niže kvalitete koje je zbijeno ili siromašno hranjivima, potrebno je poboljšanje uvjeta prije same sadnje.

Kvaliteta sadnica stabala

Prema Europskom arborikulturnom standardu preporuča se sadnja sadnica manjih dimenzija (poželjno od 12-16 cm opsega stabljike na visini 1 metar od tla).

Takva stabla:

–              manje pate od šoka sadnje,

–              zahtijevaju manje intenzivno i kraće razdoblje naknadne njege,

–              brže će nastaviti rasti,

–              pokazuju manji gubitak kvalitete povezane s njihovim postupanjem u rasadniku,

–              bolje se prilagođavaju lokalnim uvjetima okoliša

Kada se želi odmah postići vizualni dojam, može se dati prednost većim dimenzijama sadnica, no ona će zahtijevati dulje razdoblje održavanja (aklimatizacije) za ukorjenjivanje i normalan rast.

Bitna obilježja stabala adekvatnih za sadnju:

–              Stabljika isporučene sadnice mora biti čvrsta

–              Stabljika ne smije imati modrice, otvorene rane ili bilo kakva druga oštećenja.

–              Sva isporučena stabla trebaju biti neorezana. Orezivanje se provodi po potrebi u slučaju oštećenja na granama

–              Svi povijesni rezovi trebaju biti okruženi kalusom (zacijeljeni).

–              Na podzemnim i nadzemnim dijelovima sadnice ne smiju biti bolesti i štetnika.

–              Krošnja mora biti uravnotežena, vrat korijena (zona između korijena i stabljike) ravan i neoštećen. Korijenski sustav mora imati strukturno i fino korijenje bez nepravilnog razvoja i oštećenja.

–              Dimenzije korijenskog sustava trebaju proporcionalno odgovarati dimenzijama nadzemnog dijela.

–              Ako je korijen baliran, bala mora biti omotana čistom jutom ili sličnim potpuno biorazgradivim materijalom. Žičanu košaru kojom je omotana bala potrebno je maknuti ako nije razgradiva.

–              Korijen u kontejnerima (posudama) ne smije prerasti njihov volumen, u suprotnom dolazi do uvijanja i kružnog oblika korijena koji se kod sadnje treba sanirati (porezati).

Porijeklo sadnica

Prilagodljivost sadnice lokalnim uvjetima ovisi o genetici i uvjetima okoliša u rasadniku. Što je stablo mlađe, lakše će se prilagoditi okolini. Preporučuje se sadnja stabala iz rasadnika sličnih ekoloških uvjeta koji prevladavaju na mjestu sadnje. Također, orijentacija sadnica prema stranama svijeta u rasadniku pomaže u izbjegavanju oštećenja od sunca ili mraza, pa položaj sadnice na mjestu sadnje treba biti istovjetan onome u rasadniku.

U sljedećem blogu istražit ćemo namjenu i specifikacije sadnica u različitim prostorima poput drvoreda, parkova i otvorenih površina. Budite s nama!

Po uzoru na napredne europske gradove, Varaždin prvi u Hrvatskoj kreće u izradu strategije za planiranje i upravljanje stablima u Varaždinu, strateškog dokumenta koji će upuhati vjetar u leđa svim dosadašnjim nastojanjima Parkova za očuvanje stabala u Varaždinu.

Strategija za planiranje i upravljanje stablima grada Varaždina se izrađuje u sklopu međunarodnog projekta ArboCroatia (Erasmus+ Development of Digital Forms of Learning and New Certification Programs in the Field of Arboriculture and Urban Forestry at the SE Europe Level) kojeg vode Urbani šumari d.o.o. (Hrvatska), Český svaz ochránců přírody Arboristická akademie (Češka) i European Arboricultural Council (Njemačka).

Izradu Strategije vodi Goran Huljenić, magistar inženjer urbanog šumarstva, zaštite prirode i okoliša s višegodišnjim iskustvom rada u vodećim poduzećima iz područja arborikulture u Njemačkoj, radom na projektima diljem Hrvatske, Njemačke, Bosne i Hercegovine, Srbije i Slovenije, te na međunarodnom projektu u sklopu kojeg su izrađene Europske smjernice u arborikulturi.

Grad Varaždin i poduzeće Parkovi d.o.o. odabrani su na temelju dugogodišnjeg ulaganja u razvoj arborikulture i urbanog šumarstva u Hrvatskoj. Posljednjih godina posebno je vidljiv iskorak u kvaliteti rada te prihvaćanju novih metoda i standarda u radu s javnim stablima Grada Varaždina. Poduzeće Parkovi d.o.o. ulaže u edukacije radnika, zapošljavanje stručnih kadrova i provedbu projekata koji su usklađeni s europskim standardima struke.

Planira se da će dokument biti završen do kraja veljače. U radnoj skupini okupljeni su urbani šumari, inženjeri, urbanisti, stručnjaci iz zaštite okoliša i stručni suradnici gradskog komunalnog odjela, ojačani certificiranim stručnjacima iz tvrtke Urbani šumari i stručnjacima iz Javne ustanove Priroda Varaždinske županije.

U proteklom desetljeću struka je značajno napredovala po pitanju njege i zaštite stabala. Studij urbanog šumarstva, zaštite prirode i okoliša mladi je smjer na Fakultetu šumarstva i drvne tehnologije i tek proteklih godina ova struka jače je implementirana u komunalna poduzeća i gradske uprave.

U Parkovima se za stabla od 2022. godine brine magistra inženjerka urbanog šumarstva, zaštite prirode i okoliša, uz druge zaposlenike s višegodišnjim iskustvom educirane za rad prema novim arborističkim smjernicama. Parkovi zapošljavaju i kadrove s međunarodno priznatim certifikatom za European Tree Workera, kao i za Visual tree Assessement. Redovito se provode vizualne prosudbe zdravstvenog stanja stabala, a prema potrebi i analize i ispitivanja uz pomoć dijagnostičkih instrumenata. Kod donošenja odluka o zahvatima na stablima u Parkovima se vodimo točnim i nedvosmislenim informacijama dobivenim kroz ispravno provedena ispitivanja i analize, a prema potrebi konzultiramo i više certificiranih stručnjaka, sve s ciljem zaštite stabala u gradu.

Pratimo karakteristike i promjene na stablima u Varaždinu kako bismo ih na vrijeme zaštitili i održali zdravima. Na temelju prikupljenih podataka možemo donositi bolje odluke o budućim sadnjama, jer nam je cilj saditi stabla koja će se moći nositi s klimatskim promjenama u budućnosti. Više od broja novozasađenih stabala, bitno nam je da zasadimo ona koja će pravilno rasti i razvijati se te doživjeti starost.

Strategija će pružiti dugogodišnji pregled ciljeva za očuvanje postojećeg fonda stabala, služiti kao pomoć i vodilja prilikom planiranja, razvoja i izgradnje novih urbanih prostora, te podloga za edukaciju svih dionika u urbanom zelenom prostoru. Jedna od glavnih vodilja razvoja strategije je pogled prema budućnosti i čvrsta namjera da se unaprijedi područje arborikulture i urbanog šumarstva s Gradom Varaždinom kao promicateljem dobre prakse za čitavo područje Republike Hrvatske.

Ovom inicijativom Parkovi napreduju u edukaciji i motivaciji različitih dionika, uključujući građane, posjetitelje, građevinske tvrtke koje djeluju u neposrednoj blizini stabala, organizatore manifestacija i ostale. Cilj je potaknuti sve navedene aktere da aktivno sudjeluju u očuvanju gradskih stabala, jer, kako naglašavaju u Parkovima – dok žive stabla, diše i grad!

S krajem godine ponovo su se intenzivirali radovi na održavanju gradskih stabala – od orezivanja, uklanjanja do sadnje. Nakon što su uklonili bolesna i nestabilna stabla, ovih dana naše zaposlenike možete vidjeti u njima puno dražem poslu – sadnji. U ovoj godini bit će zasađeno ukupno 113 mladih stabala.

Broj posađenih stabala u gradu uvijek je veći od broja uklonjenih

Mnogo energije i rada ulažemo u odražavanje ekološke ravnoteže i brigu o stablima. Kada uklanjamo stabla često smo izloženi kritikama. Iako stabla smatramo korisnim i vrlo vrijednim ekološkim kapitalom našega grada, ponekad je ukloniti stablo nužno. Mi to činimo kada takvu procjenu donese naša stručna služba koju predvodi magistrica urbanog šumarstva i zaštite okoliša. Uklonjena stabla uvijek nadomjestimo mladim stablima. Ponekad ne sadimo odmah na istoj lokaciji, jer je tlu potrebno neko vrijeme za oporavak ili nas u tome sprječava infrastruktura, podzemne i nadzemne komunalne instalacije i sl. Kada nije moguće odmah saditi na istoj lokaciji s koje su stabla uklonjena, sadimo na alternativnoj. Broj posađenih stabala u gradu uvijek je veći od broja uklonjenih. Ovih ćete dana na gradskim zelenim površinama sretati naše zaposlenike kako sade mlade sadnice. Sadit će se obični bor, tulipanovac, stupasti grab, lipa, razne vrste hrastova, javora i magnolije, likvidambar, gledičija i još brojne druge vrste koje pridonose očuvanju bioraznolikosti fonda stabala grada Varaždina.

U 2023. godini ukupno je uklonjeno 78 stabala. Stabla se najčešće uklanjaju zbog štetnika i gljiva truležnica koje su uzrokovale bolesti i fiziološki oslabile stabla. Neke su vrste kraćeg životnog vijeka, pogotovo breze i javori, pa ih je potrebno ukloniti zbog starosti i mogućih izvala tijekom nevremena. Vrste koje su se ove godine najviše uklanjale su breze,  javori i smreke.

Bolesti jačeg intenziteta i više štetnika zbog promjene klime

Promjene klime su rezultirale izostankom hladnih zima, a topli i vlažni uvjeti ljeti pogoduju razmnožavanju bolesti i štetnika. Sušna razdoblja ljeti također pridonose stresu stabala, čime se olakšava prodor štetnika i bolesti. Ove godine u Varaždinu smo primijetili značajno narušen izgled crnih borova (Pinus nigra Arnold) zbog prisutnosti patogenih bolesti poput Diplodia pinea (= Sphaeropsis sapinea) i Mycosphaerella pini. Iznenadila nas je i pojava azijske pamučne štitaste uši na likvidambrima i stablima javora negundovca, koja je osim u Varaždinu zabilježena na još samo jednoj lokaciji u Hrvatskoj.  U šumarstvu se do rješenja dolazi strpljivim praćenjem i istraživanjem. Kao i u medicini, za neka stanja ne postoji lijek, ali dobri rezultati postižu se redovitom brigom i održavanjem stabala.

Projektom „Varaždin pod krošnjama“ grad će dobiti više od tisuću novih stabala i grmlja

Prema podacima gradskog Upravnog odjela za gradnju i komunalno gospodarstvo, za sadnju u sklopu projekta „Varaždin pod krošnjama“ predviđa se preko tisuću komada čak 66 različitih vrsta drvenastog zelenila. Planirana sadnja obuhvaća cijeli prostor grada i neka vangradska naselja (Gojanec, Poljana Biškupečka, Kućan Donji, Jalkovec), kao i sadnje na prostorima gdje su prethodno uklonjena stabla (poput Matoševog trga). Sadit će se na dječja igrališta, zelene površine uz pješačke i biciklističke staze, u dvorišta dječjih vrtića te na sportsko-rekreacijske zone. Vrste, kultivari i sorte birane su na način da budu otpornije na utjecaje klimatskih promjena te su predložene one koje unapređuju uvjete života i bioraznolikost.

U današnjem dobu rastuće svijesti o održivosti i zaštiti okoliša, mnoge tvrtke, udruge pa i pojedini aktivisti su brzo prepoznali vrijednost povezivanja s ekološkim vrijednostima. Međutim, dok se brojni hvale ekološkim inicijativama i proizvodima, postoji zabrinjavajuća pojava koja se krije iza zelene fasade. Riječ je o greenwashingu – marketinškoj praksi koja obmanjuje građane lažnim tvrdnjama o ekološkoj odgovornosti.

Ovaj članak istražuje fenomen greenwashinga te ukazuje na specifičan slučaj s kojim se susrećemo svakodnevno, a to su sveprisutne medijske kampanje o benefitima sadnje mladih stabala. Pita li se itko – što će s tim stablima biti kasnije? Tko će o njima brinuti? Hoće li preživjeti sušu? Nije ih dovoljno samo zasaditi i hvaliti se novim nasadima i brigom za okoliš. Oni koji iskreno žele pomoći promišljaju o budućnosti, troškovima održavanja, rezidbi, oplemenjivanju, navodnjavanju, zaštiti od štetnika. Svi ostali, možda nehotice i u najboljoj namjeri, čine greenwashing.

Izreka kaže ‘put u pakao popločen je dobrim namjerama’. Greenwashing je rijetko uzrokovan zlim spletkama s ciljem obmane – obično je rezultat pretjeranog zanosa entuzijasta ili marketinških stručnjaka koji žele po svaku cijenu pridobiti naklonost javnosti. To ne čudi: Prema GreenPrintovom Indeksu poslovanja održivosti iz 2021. godine, 64% potrošača generacije X bilo bi spremno potrošiti više novca na proizvod ako dolazi od održive marke, a ta brojka se povećava na 75% među milenijalcima.

No za greenwashing tvrtke i ‘lažni ekolozi’ će platiti visoku cijenu. Potrošači i građani su duboko povezani s brendovima kojima vjeruju i vlastitim uvjerenjima. Čak i ako ste izgradili snažan brend, ništa ne uništava povjerenje više nego kada kupci i građani shvate da im se lagalo o nečemu što im je jako važno. Osim samima sebi, greenwasheri najviše će štetiti onim tvrtkama i inicijativama koje zaista imaju održivost utkanu u matricu svojeg poslovanja. Prema istraživanju GreenPrinta, više od polovice (53%) američkih potrošača “ponekad” ili “nikad” ne vjeruje tvrdnjama tvrtki o okolišu. Za očekivati je da će širenjem greenwashinga, ova brojka još više rasti.

Što je točno greenwashing? Greenwashing se odnosi na marketinšku strategiju kojom razne tvrtke i pojedinci pokušavaju stvoriti privid ekološke osviještenosti ili održivosti bez stvarnog ulaganja u ekološke prakse. Oni koriste različite tehnike, poput korištenja zelenih ili ekoloških simbola, riječi ili marketinških slogana kako bi uvjerili javnost da su njihovi proizvodi ili usluge ekološki prihvatljivi.

Prvi puta pojam je upotrijebio stručnjak za okoliš Jay Westerveld 1986. godine razotkrivajući ironiju pokreta ‘spasimo ručnike’ u hotelima koji su različitim porukama pozivali goste na višestruko korištenje ručnika kako bi sačuvali prirodu. U stvarnosti, jedino na što je višestruka upotreba ručnika utjecala bilo je smanjenje troškova hotela, a utjecaj na okoliš bio je potpuno zanemariv.

Prema pisanju Carlyann Edwards iz Business Daily Newsa, zoran primjer greenwashinga su i proizvođači vode u plastičnim bocama koji vrlo često pretjerano naglašavaju svoju zelenu orijentaciju. ‘Koliko ste plastičnih boca vidjeli sa šarenim slikama planinskih vrhova, netaknutih jezera i procvjetale divlje prirode otisnutih na njihovim naljepnicama?’, pita se Edwards naglašavajući notornu činjenicu da su upravo ove tvrtke vodeći proizvođači otpadne plastike.

Ideja je započela u vrijeme kada su činjenice bile teško provjerljive jer su se ljudi informirali iz televizije, radija i tiska. U današnje digitalno doba, stvari za greenwashere ipak stoje malo drugačije.

Zašto se mi bavimo temom greenwashinga? Naša primarna djelatnost je održavanje zelenih površina u gradu Varaždinu. Pri tome vodimo računa o zaštiti starih stabala te redovito sadimo mlada stabla. No, upravo u sadnji mladih stabala krije se zamka u koju danas upadaju mnogi koji promišljaju što treba činiti kako bi se održala bioraznolikost i kvaliteta života u gradovima. Umjesto da fokus bude na održavanju ugljično neutralnih starih stabala, često se ona uklanjaju pod pogrešnom pretpostavkom da su opasna.

Činjenice potvrđuju upravo suprotno – u proteklom desetljeću Varaždinska županija bilježi izuzetno ohrabrujuće podatke kada je u pitanju sigurnost vezana za stara stabla. Tijekom tog razdoblja nije zabilježen ni jedan slučaj u kojem bi staro stablo, uslijed prirodnog pada izazvanog starošću ili nevremenom, dovelo do smrtnih slučajeva ili ozbiljnih ozljeda ljudi. Ova činjenica jasno ukazuje na stabilnost tih stabala i potvrđuje da ona ne predstavljaju prijetnju sigurnosti ljudi.

Posljednjih je godina u medijima prisutna jaka kampanja koja potiče sadnju stabala. Priključili su joj se brojni gradovi, poduzeća, slavne osobe, razni mistici i lovci u mutnome. Sama ideja sadnje stabala nije loša jer je potrebno kontinuirano obnavljati fond stabala. Loše je to da se, uz isticanje dobrih strana sadnje stabala, ne spominju eventualne zamke i ograničenja. Ishitrene, loše planirane i nestručno izvedene akcije sadnje stabala svakodnevni su primjer greenwashinga u našoj okolini jer dovode do povećanih troškova i zapravo izlažu ekosustav riziku i nanose mu štetu. Kako je to moguće? Sadnje stabala trebaju se provoditi planski vodeći računa o resursima kojima će se zasađena stabla održati na životu i osigurati im daljnji rast i razvoj. Jer o stablima koja zasadimo danas trebat će se već sutra brinuti (zalijevanje, orezivanje…), a za to treba imati osigurana financijska sredstva i kadrove. S obzirom da se taj dio često zaboravi, visoke su stope smrtnosti novozasađenih stabala. Stopu njihovog mortaliteta pojačava i često nestručna sadnja, loše sadnice ili loš odabir pozicije sadnje. Sadnja novih stabala koja je sama sebi svrha, bez planova i mogućnosti održavanja, zapravo je greenwashing.

Zaključno, greenwashing je sveprisutna pojava koja ugrožava povjerenje građana u ekološku odgovornost tvrtki i iskrene namjere zelenih aktivista. Dok se mnogi hvale ekološkim inicijativama i proizvodima, često se radi o marketinškom triku bez stvarnog ulaganja u održivost. To se posebno vidi u slučaju sadnje mladih stabala, gdje se često zanemaruje dugoročna briga o stablima i njihovom održavanju. Greenwashing može nanijeti štetu kako tvrtkama, udrugama i pojedincima koji se zaista bave održivošću, tako i okolišu u cjelini. Stoga je važno da građani budu svjesni ovog fenomena i traže stvarne dokaze o ekološkoj odgovornosti prije nego što podrže određenu marku ili inicijativu. Samo kroz transparentnost i odgovornost možemo graditi održivu budućnost.

Nastavljajući na prethodnu temu arborističkih crtica, ovaj blog će se posvetiti europskim standardima u arborikulturi, istražujući tko ih je propisao, zašto su propisani te kako doprinose kvalitetnom upravljanju i održavanju drvenastog zelenila, posebno stabala u urbanim prostorima.

Europski standardi u arborikulturi (European Arboricultural Standards – EAS) osmišljeni su i usvojeni s ciljem unapređenja upravljanja i održavanja stabala u urbanim okruženjima. Ova inicijativa postaje sve važnija u kontekstu suvremenih izazova poput klimatskih promjena, gdje uloga stabala postaje izraženija. Također, planira se implementacija ovih standarda u obrazovanju stručnjaka, arborista i drugih djelatnika u području arborikulture.

Europsko vijeće za arborikulturu (The European Arboricultural Council – EAC), u suradnji s partnerima diljem Europe, aktivno je sudjelovalo u razvoju EAS smjernica. Ovo partnerstvo uključivalo je 12 organizacija iz različitih dijelova Europe, obuhvaćajući privatne tvrtke, obrazovne institucije, udruženja arborista i istraživačke centre.

Inicijalno, TeST (Technical Standards in Tree Work) projekt, financiran od strane EU, bio je ključan za razvoj EAS smjernica. Projekt je trajao tri godine (rujan 2019. – kolovoz 2022.) i imao je za cilj održavanje dobre prakse u radu sa stablima te pružanje općeprihvaćenih smjernica za planiranje i održavanje zelenih prostora sa stablima.

Rezultat projekta su tri općenito prihvaćena europska standarda u arborikulturi:

• European Tree Pruning Standard – Europski standard za orezivanje stabala
• European Tree Planting Standard – Europski standard za sadnju stabala
• European Tree Cabling & Bracing Standard – Europski standard za sidrenje/učvršćivanje stabala

U budućnosti, planiraju se dodatna tri standarda u okviru projekta ECoST (European Consulting Standards in Tree Work). Ovi standardi će se fokusirati na savjetovanje o procjeni i vrednovanju stabala te zaštitu stabala na gradilištima:

• European Tree Assessment Standard – Europski standard za procjenu stabala
• European Tree Valuation Standard – Europski standard vrednovanja stabala
• European Tree Protection on Construction Sites Standard – Europski standard za zaštitu stabala na gradilištima

Važno je napomenuti da, unatoč njihovoj važnosti, ove smjernice nisu zakonski propisane, već predstavljaju preporuku europskih stručnjaka iz područja arborikulture. U skladu s budućim zakonodavnim promjenama, očekuje se da će ove smjernice dobiti veći pravni status.

Sve dodatne informacije o EAS smjernicama, uključujući i same smjernice na engleskom jeziku, možete pronaći na ovoj poveznici.

Danas u svijetu postoje brojne organizacije čiji je zadatak istraživati, unaprjeđivati i primjenjivati znanstveno utemeljene radnje na stablima koje su izvedive i primjerene za stabla i njegov okoliš, a što je potvrđeno u praksi.

Kao nastavak na temu prethodnog bloga, u ovom blogu bit će navedeni neki od certifikata i kvalifikacija za njegu stabala s kojima se možemo susresti i u Hrvatskoj. Priznatim certifikatima u arborikulturi u Hrvatskoj temelj su certifikati vanjskih organizacija.

Najčešći i jedini certifikati vezani za njegu stabala priznati u Europi i Hrvatskoj su European Tree Worker – ETW, European Tree Technician – ETT i VETcert čije značenje će u ovom blogu biti detaljnije opisano. To su priznati certifikati Europskog vijeća za arborikulturu (EAC – European arboricultural council).

Uz ove rangirane certifikate postoje brojni certifikati koji se tiču poslova i radnji oko stabala, a neki od njih su certifikat – penjačka tehnika uz pomoć užeta razina A, certifikat – rukovoditelj hidraulične platforme, certifikat – ovlašteni stručnjak za stanišne strukture na stablima, certifikat – ispitivanje strukture drva stabala (rezistografija), certifikat – ispitivanje stabilnosti stabla uz pomoć metode poteznog testa, certifikat – specijalist za veteranska stabla (konzultantski  i/ili praktični stupanj) i još mnogi drugi certifikati.

Stjecanje nekih od ovih spomenutih certifikata omogućeno je u Hrvatskoj, dok se većina certifikata ipak treba polagati van granica u Europskim zemljama.

Certificirani European Tree Worker – ETW

U ovom blogu najviše ćemo se baviti objašnjenjem kvalifikacije za European Tree Worker-a – ETW s kojom se može pohvaliti i naše komunalno poduzeće Parkovi d.o.o. čiji jedan djelatnik posjeduje certifikat za ETW.

ETW – Europski njegovatelj stabala obavlja operacije na stablima s ciljem održavanja stabala zdravim i sigurnim. Oni djeluju na temelju znanja i vještina iz područja arborikulture i uzimaju u obzir pitanja očuvanja, zaštite okoliša i sigurnosnih propisa. Poslovi njegovanja stabala zahtijevaju temeljitu i visokokvalificiranu obuku s posebnim fokusom na sigurnost na radu.

ETW stručnjak stjecanjem certifikata kompetentan je za održavanje urbanih stabala uzevši u obzir zdravstveno stanje stabala, ali i sigurnost ljudi i imovine koji ga okružuju. Cilj održavanja su zdrava, sigurna i estetski poželjna stabla koja se ostavljaju u naslijeđe budućim generacijama. Za ovu vrstu posla potrebno je dobro vladanje tehnikama rezidbe stabala, podupiranja i rušenja urbanih stabala, dobro poznavanje općih vještina u arborikulturi i poznavanje tehnika pristupa stablima uz stalno poštivanje i provođenje sigurnosti. Obuka ETW-a pokriva opća znanja iz područja arborikulture, biologije i mehanike (statike) stabala. Rad na stablima zahtijeva visoku tehničku i fizičku osposobljenost, kao i posebnu i sveobuhvatnu obuku u različitim tehnikama koje se razvijaju, posebno u pogledu zaštite na radu.

U Hrvatskoj je izobrazbu nekolicine certificiranih ETW stručnjaka omogućila Hrvatska udruga za arborikulturu (HUA) sa suradnicima (EAC). HUA je 2014. godine osigurala tečaj za ETW-a gdje je EAC (Europsko vijeće za arborikulturu) pojedincima koji su položili ispit dodijelio certifikat i profesionalnu iskaznicu o stjecanju stručne kvalifikacije E-Tree-Worker-a što se priznaje u EU, SAD-u i još mnogim zemljama svijeta.

Detaljnije o tečaju koji omogućava ETW izobrazbu možete pročitati na poveznici http://www.hua.hr/vijesti.aspx?id=34 .

Također, HUA je 2014. godine održala stručni tečaj iz arborikulture „Prosudba zdravstvenog stanja i statike stabla“ za osobe koje obavljaju nadzor ili rukovode radovima sadnje, njege, zaštite i kontrole stabala u urbanom prostoru te za rukovodeće projektantske djelatnike. Prosudba zdravstvenog stanja temeljila se na vizualno kontrolnoj metodi. Cilj tečaja bio je upoznati rukovodeći kadar komunalnih i drugih poduzeća s time kako upravljati urbanim stablima te je polaznicima izdana Potvrda koja je slična, ali nije ravnopravna s certifikatom ETW-a.

Certificirani European Tree Technician

ETT –  Europski tehničar za stabla definira se kao osoba zaposlena u nižem ili srednjem menadžmentu ili koja preuzima nadzornu ulogu u arborikulturi.

Osobito djeluju na temelju aktualnih najboljih praksi u arborikulturi, očuvanju bioraznolikosti, zaštiti okoliša i sigurnosti na radu. Njihovo područje kompetencije također će uključivati tehnička znanja, organizacijske i nadzorne vještine.

Certificirani stručnjak za veteranska stabla – VETcert

Upravljanje veteranskim stablima zahtijeva veliku vještinu i znanje i a certifikacija VETCert je način da se najvještiji izvođači istaknu iz gomile. Paneuropska shema certificiranja VETcert razvijena je za stručnjaka za veteranska stabla na dvije razine: praksi i savjetovanju.

Kako bi se postalo VETcert certificirani stručnjak za veteranska stabla, potrebno je imati preduvjetnu razinu kvalifikacije i iskustvo te pokazati znanje i vještine na razini minimalnih standarda kako je navedeno u VETcert standardnom dokumentu za relevantnu razinu.

Kako bi se dokazalo kandidatovo znanje, vještine i iskustvo stečeno obukom i radnim iskustvom kandidata, certifikacijski centar će ponuditi ispit za kandidata na dvije razine, praktičkoj razini i konzultantskoj razini. Svaki ispit uključuje pismene dijelove i dio praktičnih vježbi.

 Mogućnost stjecanja ovog certifikata u Hrvatskoj ne postoji, ali hrvatski stručnjaci mogu ga položiti u drugim europskim zemljama koje omogućavaju izobrazbu za ovaj certifikat.

–              Certified Veteran Tree Specialist practical level (VETCert prac.)

–              Certified Veteran Tree Specialist consultant level (VETCert cons.)

Plan budućih nacionalnih certifikacija – Hrvatski certificirani arborist

Radnik na tlu – Osnovna certifikacija u kojoj se testiraju temeljna znanja iz arborikulture i urbanog šumarstva.

Penjač na stablo – Certifikacija koja ispituje mogućnosti kandidata u sigurnom i stručnom pristupu rada na stablu tehnikom penjanja uz pomoć užadi.

Uvjet je položen certifikat Hrvatski certificirani arborist – Radnik na tlu

Rukovatelj hidraulične platforme –  Certifikacija koja ispituje mogućnosti kandidata u sigurnom i stručnom pristupu rada na stablu korištenjem hidraulične platforme.

Uvjet je položen certifikat Hrvatski certificirani arborist – Radnik na tlu

Kontrolor stabala – Certifikacija koja ispituje mogućnosti kandidata u prikupljanju osnovnih podataka o stablu (bot. vrsta, dendrometrija) i utvrđivanje stanja vitaliteta, zdravstvenog stanja i stabilnosti stabla.

Uvjet je položen certifikat Hrvatski certificirani arborist – Radnik na tlu

Konzultant – Cetifikacija koja ispituje mogućnosti kandidata da obavlja stručne i savjetodavne poslove vezane uz zaštitu i njegu stabala, posebice onih koje rastu izvan šume.

Nastavljamo temu urbanog šumarstva, posebno se fokusirajući na ulogu arborista u održavanju zelenih površina. Kako bismo razlikovali urbanog šumara od arborista, prvo ćemo istražiti kompetencije i zadatke arborista.

Opis zanimanja i kompetencije arborista

Arboristi, bilo samostalno ili u timu, obavljaju održavanje drvenaste vegetacije u urbanim područjima. Njihove aktivnosti uključuju sadnju, njegu, prihranu, navodnjavanje te zaštitu drvenaste vegetacije od bolesti i štetnika. Također, brinu o zaštiti stabala na gradilištima, sanaciji oštećenih stabala, orezivanju i oblikovanju stabala te izvode sječu tj. propisno uklanjanje stabala u urbanom okruženju ako je to nužno.  Mnoge tvrtke i ustanove bave se uklanjanjem stabala i tome pristupaju drugačije nego što bi taj posao odradio certificirani arborist.

Uvjeti rada i poslovi arborista

Arboristi rade na otvorenom prostoru, izloženi utjecaju klimatskih prilika. Njihov posao obuhvaća radove na visini i upotrebu raznih alata, uključujući motornu pilu. Kako bi se nosili s izazovima, koriste osobnu zaštitnu opremu. Njihovi zadaci uključuju rad s pesticidima radi zaštite drvenaste vegetacije.

Certifikati i standardi

Certifikati se dodjeljuju prema razini znanja i specifičnosti radnog područja, poput certificiranog arborista/komunalnog stručnjaka ili certificiranog majstora arborista.

Razlika između urbanih šumara i arborista

Arboristi su specijalizirani za rad s drvenastom vegetacijom, dok urbani šumari trebaju poznavati i ekološke aspekte upravljanja zelenim površinama. Suradnja između ova dva zanimanja ključna je za unaprjeđenje urbanog šumarstva.

Arboristi u Hrvatskoj

Dok se čeka na uvođenje obrazovanja za arboriste u hrvatski sustav, edukacije izvan Hrvatske omogućavaju stjecanje potrebnih vještina. Neki urbani šumari mogu biti osposobljeni za arborističke radove, iako je to trenutno rijedak slučaj.

Promicanje arborista i suradnja

Promicanje zanimanja arborista doprinijet će razvoju urbanog šumarstva. Interdisciplinarna suradnja s urbanistima, arhitektima i drugim strukama ključna je za kvalitetne projekte.

Zaključak

Dok se čeka potvrda uvođenja arborista u hrvatsko školstvo, vanjske edukacije pružaju priliku za stjecanje potrebnih vještina. U sljedećoj temi bloga, istražit ćemo certifikate i kvalifikacije za njegu stabala priznate u Europi i Hrvatskoj.

Povodom skorog Dana urbanog šumarstva koji se obilježava 15. studenoga, odabrali smo vam u ovotjednom blogu predstaviti urbane šumare i ovu specifičnu granu šumarstva, pojasniti vam osnovne pojmove te temeljne razlike između šumarstva i urbanog šumarstva. Upravo kako bi se stavio naglasak na ovu bitnu granu, Dan urbanog šumarstva obilježava se na inicijativu Sekcije za urbano šumarstvo 15. studenog, u spomen na prvi hrvatski stručni skup o urbanom šumarstvu održan istog datuma 2019. godine u Osijeku. 

Što je urbano šumarstvo? Prema članku 8. Zakona o šumama (NN 115/8, 98/19), urbano šumarstvo je specijalizirana grana šumarstva koja se fokusira na uzgoj i održavanje ekosustava u urbanim područjima. Ovo uključuje radove usmjerene na stvaranje povoljnih uvjeta za posjetitelje, podizanje estetske i rekreativne vrijednosti urbanih, park šuma te ostalih šuma i šumskih zemljišta koja su izložena većem broju posjetitelja.

Urbano šumarstvo vs. klasično šumarstvo Dok je klasično šumarstvo usredotočeno na potrajno* gospodarenje šumama u svrhu ekonomske iskoristivosti drvne mase uz redovito pošumljavanje i zaštitu, urbano šumarstvo se fokusira na uzgajanje i očuvanje urbanih šuma pod određenom zaštitom, s ciljem unaprjeđenja općekorisnih funkcija šuma u urbanim sredinama.

Što su urbane šume? Prema Zakonu o šumama (NN 68/18), urbane šume obuhvaćaju šume i šumska zemljišta planirana prostornim planovima unutar ili uz građevinsko područje naselja. One značajno utječu na kvalitetu života stanovnika, pružajući uvjete za odmor, rekreaciju te obuhvaćaju područja kao što su kampovi, golf igrališta i druga sportsko-rekreacijska područja.

Arborikultura u urbanom šumarstvu Arborikultura je znanstvena disciplina unutar urbanog šumarstva koja se bavi sadnjom, njegom i kultiviranjem stabala u urbanim sredinama. Ova disciplina obuhvaća sve mjere koje se poduzimaju s ciljem sprječavanja malformacija i očuvanja vitalnosti stabala u urbanim područjima.

Uloga i obrazovanje urbanog šumara Urbanog šumara karakterizira specifično znanje stečeno tijekom preddiplomskog i diplomskog studija na Fakultetu šumarstva i drvne tehnologije u Zagrebu. Njegova uloga obuhvaća razumijevanje razvojnih procesa i potencijalnih problema stabala u urbanim sredinama.

Zaposlenje i kompetencije urbanih šumara Preddiplomski i diplomski studij urbanog šumarstva, zaštite prirode i okoliša osnovan je prije dvadesetak godina te je među najmlađim smjerovima na Fakultetu šumarstva i drvne tehnologije. Diplomirani urbani šumar može se zaposliti u različitim sektorima, uključujući zaštićene objekte prirode, upravne organe, hortikulturna i komunalna poduzeća, istraživačke institucije te obrazovanje. Njegove kompetencije obuhvaćaju razumijevanje urbanog šumarstva, zaštite prirode i okoliša te sposobnost izrade ekoloških studija. I mi među našim kadrovima imamo urbanog šumara (preciznije urbanu šumaricu). 

Razvoj urbanog šumarstva i razlika između urbanih šumara i arborista Urbano šumarstvo je još uvijek u razvoju, a važno je educirati javnost o njegovoj važnosti, posebno u komunalnim poduzećima. O razlici između urbanih šumara i arborista pročitajte u sljedećem blogu u kojem ćemo se baviti ulogom i specifičnostima arborista u urbanom šumarstvu.  

*potrajno – stručni termin, odnosi se na uzgojne mjere koje omogućavaju podizanje i očuvanje šume za buduće generacije. Pojam je uveden u šumarstvo prije više od sto godina, a prije par godina ekolozi su ga aktualizirali pa je sad poznatiji kao ‘obnovljivo’. To znači da se materijal iz šume može uzimati, a da ga u šumi ne bude manje, već više. (Izvor: Wikipedia)